Pravosuđe je nemoguće reformirati ako se potpuno ne eliminira utjecaj bivšega glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i njemu bliskih kadrova u Državnom odvjetništvu. Svjestan je toga i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, koji će uskoro pokrenuti “operaciju Bajić”, pomno planiranu akciju koja je u DORH-u trebala biti pokrenuta odavno, ali je iz više razloga sve donedavno bila nemoguća. Turudić se, naime, najprije morao razračunati s drugim problemima koji su ga zatekli. Dolazak nekadašnjeg suca na čelo DORH-a u javnom je prostoru izazvao lavinu reakcija. Smjesta se na noge digla lijeva oporba i dio njima sklonih medija, koji su Turudića etiketirali kao HDZ-ova dečka, pokušavajući ga tako degradirati i omalovažiti njegovo dugogodišnje iskustvo u pravosudnom sustavu.
Ni približno tako burno nije dočekana njegova prethodnica Zlata Hrvoj Šipek, koju, kada je iskustvo posrijedi, ne vrijedi uspoređivati s vještim Turudićem, koji je zanat ispekao na svim razinama sudstva, profilirajući se ponajprije kao stručnjak za kazneno pravo. Da se neće pokolebati bez obzira na stigmu koja ga pratila, novi je glavni državni odvjetnik dokazao već u prvim tjednima mandata. Podjednako su u proteklih godinu dana privođeni HDZ-ovi ministri, SDP-ovi kadrovi i razni drugi protagonisti domaće društveno-političke i poduzetničke scene. I kada su ga pokušali kompromitirati predbacujući mu prijateljske veze s, primjerice, Zdravkom Mamićem ili Josipom Pleslić ex Rimac, Turudić je dokazao da nije kompromitiran.
U BiH se tako susreo s njihovim predstavnicima pravosuđa kako bi otvorio temu mogućeg Mamićeva izručenja, a osim toga, nije vidljivo da je u njegovu mandatu Pleslić u privilegiranom položaju. Uz to što je otvorio brojne afere, Turudić je Državno odvjetništvo otvorio i javnosti. Pred predstavnike medija izlazi redovito, i usred svake veće afere, a bez problema dolazi i na saborska rešetanja, stječući tako povjerenje mnogih građana, ali i dijela oporbenih zastupnika. Oni su mu naklonost pokazali i prije nekoliko tjedana, kada su SDP-ovci nadobudno inzistirali na njegovu opozivu.
Devet ugovora
Osim dijela političara, Turudića nisu s oduševljenjem dočekali ni u Državnom odvjetništvu, u kojem je protekla dva desetljeća mrežu svojih kadrova pleo vječni Mladen Bajić. Dio desnice očekivao je da će Turudić odmah po ulasku u DORH presjeći sve veze s Bajićem. No mudri sudac za taj je manevar najprije pripremio teren, rješavajući unutar DORH-a kadrovsku križaljku po svojim kriterijima. Kada je to odradio i nametnuo se kao stvarni lider DORH-a, Turudić je krenuo u najavljivanu reformu, ne samo institucije kojoj je na čelu nego i kompletnog pravosuđa. Jer, kao što je poznato, Bajić je ispleo svoju političko-interesnu mrežu koju su mnogi nazivali i dubokom državom. Tako reforma zapravo počinje 30. lipnja jer je Turudić odlučio da neće produljiti ugovor bivšem šefu DORH-a koji tada istječe.
Nije tajna da je Bajić i nakon odlaska u mirovinu na suspektan način nastavio raditi u Državnom odvjetništvu na temelju zakonski prilično spornih ugovora o djelu, od kojih posljednji istječe krajem lipnja, a Turudić ga ne namjerava produljiti. To je navodno zateklo i Bajića, koji je do prošlog tjedna bio uvjeren da njegovu poziciju ništa ne može uzdrmati. Bajić je početkom siječnja još jednom, deveti put, bio formalno angažiran za pružanje intelektualnih usluga u Državnom odvjetništvu, zbog čega je vjerovao da će se ta suradnja najnormalnije nastaviti. Njemu se, naime, redovito produljivao ugovor, što su supotpisivali glavni državni odvjetnik i premijer.
Svaki ugovor trajao je po šest mjeseci, a takvo produljenje od odlaska u mirovinu posljednjeg dana 2020. dobio je devet puta, te se i kao umirovljenik u DORH-u zadržao još četiri i pol godine. Taj se Bajićev status nerijetko problematizirao u javnom prostoru, pa su o tome često progovarali i saborski zastupnici Josip Jurčević – koji je feljtonizirao njegovu ulogu početkom 90-ih kao vojnog tužitelja u slučaju Lora te ga optužio za veleizdaju – i Nikola Grmoja, koji je problem vidio u tome što Bajić kao savjetnik ima pristup državnim tajnama, iako više nije bio obveznik čuvanja državnoodvjetničke tajne.
Otvorena istraga
Evidentno je, dakle, da Bajić na Turudićevu inicijativu odlazi iz Državnog odvjetništva, no vrag je uvijek u detalju pa nam ostaje zapitati se zašto baš sada. U tom kontekstu upućeni podsjećaju na istragu protiv Branka Šegona, bivšeg pomoćnika bivšeg ministra financija Slavka Linića, i nekadašnjeg visokopozicioniranog djelatnika Porezne uprave Tihomira Kralja. Njih je nekadašnji gazda Dinama Mamić početkom godine optužio za traženje pola milijuna eura mita u zamjenu za pogodovanje u sudskim postupcima, zbog čega su Šegon i Kralj osumnjičeni za trgovanje utjecajem. Iako su obojica u iskazima negirala krivnju, USKOK je nedavno protiv njih pokrenuo istragu. Mamić je tada ustvrdio da je do susreta došlo na preporuku prijatelja te da su u to doba Šegon i Kralj tvrdili da imaju podršku Mladena Bajića, bivšega glavnog državnog odvjetnika, i Slavka Linića.
Mamić je početkom ožujka po nalogu glavnog odvjetnika Ivana Turudića i v. d. ravnatelja USKOK-a Svena Miškovića ispitan zbog tog istupa, a iz kruga bliskog bivšem gazdi Dinama može se čuti kako je i tijekom tog ispitivanja rekao da su ta dvojica s kojima se sastajao u jednom restoranu u Ljubuškom o tom susretu obavijestila Bajića. On je u tom periodu, odnosno tijekom rujna 2020., bio na poziciji zamjenika Zlate Hrvoj Šipek. Budući da je Mamić javno spominjao Linića i Bajića, postoji mogućnost da je DORH provjerio njihovu ulogu u tom slučaju te da bi baš to mogao biti povod za ovo iznenadno Bajićevo micanje s pozicije savjetnika. No, čak i da je to povod, pojedini izvori s kojima smo razgovarali kažu kako je taj slučaj “premalen” u odnosu na druge probleme koje je DORH-u stvorio Bajić. Iz nedavne prošlosti dobar je primjer bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić, koji Bajiću nije bio po volji pa je sudjelovao u pozadinskoj operaciji njegove smjene. “To sa Šegonom i Mamićem možda je samo izravan povod ili opravdavanje Bajićeva konačnog umirovljenja u Državnom odvjetništvu, a nikako ne i stvarni razlog”, kaže naš izvor, a ako je pak u pozadini nešto “krupnije”, to će javnost sasvim sigurno doznati u dogledno vrijeme.
Sigurno je jedino da Bajić sve ovo vrijeme nije sjedio prekriženih ruku, već je i kao savjetnik u DORH-u nastavio plesti mrežu svog utjecaja, te je od 2022. postao i član međunarodnog tima koji je osnovan kako bi pomogao glavnom ukrajinskom tužitelju u procesuiranju ratnih zločina nakon izbijanja ruske invazije. Tim je osnovan u svibnju 2022. godine na inicijativu Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Europske unije, a Bajić je bio angažiran sa zamjenicom zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika Davorkom Čolak. Trumpova administracija prekinula je financiranje tog i sličnih USAID-ovih projekata, pa je već prije pola godine bilo jasno da je i Bajićev najjači argument za produljivanje ugovora s DORH-om, onaj “da radi važne poslove za Amerikance”, pao u vodu. Inače, kada je o Bajiću riječ, prije svega treba spomenuti kako je kao glavni državni odvjetnik odradio tri mandata, odnosno 12 godina. Nakon toga je, do umirovljenja krajem 2020., obnašao dužnost zamjenika glavnog državnog odvjetnika. Karijeru su mu u jednu ruku obilježili zvučni, javnosti dobro poznati slučajevi, a u drugu kritike koje su se posebice odnosile na neke postupke u kojima nije postupao odlučno.
Mnogo kritika
U njegovih 12 godina na čelu DORH-a uhićen je bivši premijer Ivo Sanader, kao i potpredsjednik njegove vlade Damir Polančec, koji je u međuvremenu na sudu oslobođen krivnje pa od države traži milijunsku odštetu. U Bajićevoj eri privođeni su i general Vladimir Zagorec, kontroverzni poduzetnik Hrvoje Petrač, šef HGK-a Nadan Vidošević i Branimir Glavaš. No najvažnije je u njegovoj karijeri bilo uhićenje Ante Gotovine na Kanarskim otocima 2005., u kojem je pružao veliku pomoć glavnoj haškoj tužiteljici Carli del Ponte, a od tog vremena o Bajiću vlada fama kao o nedodirljivom, američkom čovjeku koji često posjećuje veleposlanstvo u Buzinu.
Mnogi slučajevi kojima se Bajić bavio trajali su godinama, a nakon spektakularnih uhićenja i DORH-ovih dokumenata u medijima, koje im je on sam dostavljao, završavali su bez epiloga kakav se očekivao, zbog čega ga je svojedobno SDP-ov Arsen Bauk nazvao “Stand Bajić”, ukazujući na niz kaznenih prijava koje su dugo stajale u ladicama bez postupanja. Jedan od očitijih, a danas već zaboravljenih primjera njegova političkog pogodovanja slučaj je Mate Granića, koji je snimljen kako govori: “Pola tebi, pola meni, pola Bagi”, ali je Bajić istragu odbacio. S druge strane, neosporna je činjenica da su pod njegovim vodstvom, za političke ili druge interesne naručitelje ili suradnike, u DORH-u lažno konstruirali ili potpuno izmišljali optužnice. Iako je i njemu upućivano mnogo kritika, nikada se nitko do Turudića unutar DORH-a nije usudio obračunati s Bajićem, koji je po ugovoru o djelu ima savjetničku ulogu, ali je donosio i odluke o nadležnosti iz kaznenog odjela, premda je odavno u mirovini. Ujedno, treba znati da je ugovor o djelu zakonski kratkotrajan te ga karakterizira samostalnost, pri čemu su njegovi bitni elementi djelo i naknada.
Obveza onoga tko je potpisao ugovor o djelu morala bi biti određeni rezultat rada koji je zadan u određenom roku, a potpisnik ugovora ima dužnost izvršiti djelo u skladu s ugovorom i po pravilima struke u ugovorenom ili razumnom roku, nakon čega je dužan predati rezultate rada, osim ako je posao propao iz razloga za koji on nije odgovoran. Bajića je, međutim, sve ovo vrijeme Hrvoj Šipek opravdavala tvrdeći da zadatke dobiva usmeno. Kakve zadatke, u kojem ih roku mora izvršiti i zašto baš on, bivša glavna državna odvjetnica, koja je u međuvremenu i sama otišla u mirovinu, nikada precizno nije objasnila. Kada je posao posrijedi, osim velikih i medijski popraćenih slučajeva, treba znati da je iza njega nakon odlaska s čela DORH-a ostalo mnogo nezavršenog posla. Recimo, afera Hypo banka, koja nikada nije završena. Dok je Bajić bio šef Odvjetništva, pokojni Milan Bandić Zagrebom je vladao s dvjestotinjak kaznenih prijava. Prodaja Plive, odnosno afera Verona, nikada nije riješena, baš kao ni afera Kamensko.
Turudić se zahvalio Bajiću na suradnji: Bivši glavni državni odvjetnik odlazi iz DORH-a
Kaznene prijave
U Bajićevoj eri spominjana je i afera Zamporion, u koju su bili upleteni bivši predsjednik Ivo Josipović i njegov pouzdanik Marko Vojković. Ništa nije bilo ni od afera vezanih uz splitski Spaladium, Salonit, Đakovštinu, HAC i niz drugih slučajeva, a do danas mu mnogi zamjeraju neprocesuiranje ratnih zločina. U godinu dana Turudićeva mandata na čelu DORH-a odrađeno je više toga nego u Bajićevih deset, pa je uz micanje bivšeg glavnog državnog odvjetnika upravo to razlog zbog kojeg se Turudića već počelo smatrati začetnikom reforme pravosuđa koji je, suprotno kritikama, ispunio sva očekivanja.
Od Bajića je u proteklih godinu dana naučio sve što je bilo potrebno da bi ga sada odbacio, zbog čega bi se Turudiću dugoročno sve moglo oprostiti. Zanimljivo je napomenuti i da su brojni branitelji i braniteljske udruge najavili kaznene prijave nakon što Bajić ode iz Odvjetništva. Branitelji su već počeli likovati, pa je tako i bivši saborski zastupnik, general Željko Sačić, javno zahvalio Turudiću na micanju Bajića. “Hvala vam, gospon Turudić, glavni naš državni odvjetniče RH! Ja sam oduševljen. Naime, riješili ste se – i vi i svi mi istinoljubivi i pravdoljubivi hrvatski ljudi, hrvatski branitelji – i poslali u ropotarnicu pravne povijesti jednog surovo prononsirano protuhrvatskog, protubraniteljskog, megapolitiziranog i politički korumpiranog, šoroševiziranog, protutuđmaniziranog prodanog pravnog kvislinga koji je s tom svrhom bio i instaliran na čelo DORH-a. To je vaš veliki osobni i stručni uspjeh”, poručio je Turudiću.
Micanje Bajića nazvao je činom hrabrosti i odlučnosti, kao i namjere da se DORH depolitizira i simbolički vrati u okvire Ustava i zakona, što je za njega pokazatelj neovisnosti, visokih načela i ustavnopravnih vrednota koje je Turudić uspostavio u Državnom odvjetništvu u kojem su, kako kaže, pod Bajićevom palicom progonjeni brojni nevini hrvatski branitelji.