U petak, 13. lipnja 2025., svjetska su financijska tržišta doživjela snažan potres nakon što je Izrael izveo iznenadne vojne udare na iranske nuklearne objekte i vojne ciljeve.
Taj događaj, koji je označio novu, opasnu razinu eskalacije sukoba na Bliskom istoku, odmah se odrazio na globalno gospodarstvo, ponajprije dramatičnim rastom cijena nafte i padom burzovnih indeksa diljem svijeta.
Rizici i prijetnje
Prema Reutersu, azijska su tržišta u ranim jutarnjim satima zabilježila oštar pad predvođena američkim carinskim ugovorima – S&P je pao 1,1 posto, a Nasdaq za 1,3 posto. Japanski Nikkei indeks izgubio je jedan posto, dok je južnokorejski KOSPI skliznuo za 0,6 posto. Istodobno, cijena nafte skočila je za gotovo pet posto, dosegnuvši 72,76 dolara po barelu, dok je zlato, kao tradicionalno utočište u krizama, naraslo na 3410 dolara po unci.
Bloombergovi analitičari naglašavaju da je “ključna nepoznanica za tržišta može li se posljedica napada ograničiti ili će doći do šire eskalacije”. Ako sukob ostane lokaliziran, tržišta bi se mogla stabilizirati nakon početnog šoka, no svaki znak širenja sukoba ili ugroze energetskih ruta mogao bi izazvati novi val panike i rasta cijena.
“Tržišta su trenutačno pod snažnim pritiskom zbog straha od daljnje eskalacije sukoba i mogućih poremećaja u opskrbi energentima”, izjavio je Peter McGuire, direktor australske tvrtke Trading.com. “Tjeskoba je posebno izražena zbog mogućnosti zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključnog prometnog pravca za globalnu opskrbu naftom. Svaka blokada tog područja mogla bi dodatno pogurati cijene nafte u nebo. Sadašnja situacija zahtijeva stalnu revalorizaciju tržišta jer je razina neizvjesnosti izuzetno visoka”, naglasio je.
Analitičari upozoravaju da bi svaka iranska odmazda ili pokušaj blokade Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi gotovo petina svjetske nafte, mogao izazvati još veće poremećaje u opskrbi i dodatni rast cijena, što bi snažno pogodilo zemlje uvoznice, ali i globalnu inflaciju. Napad je već izazvao diplomatske tenzije, a zemlje koje održavaju neutralnost između Izraela i Irana, poput Indije, Kine i zaljevskih država, suočene su s pritiscima da zauzmu stranu, što bi moglo utjecati na trgovinske i obrambene odnose u regiji. Također, postoji rizik od ubrzanja nuklearne utrke u regiji jer bi Iran mogao intenzivirati svoj nuklearni program, a susjedne zemlje razmotriti razvoj vlastitih kapaciteta.
Europska tržišta nisu ostala imuna na događaje: paneuropski indeks STOXX 600 pao je za 1,2 posto, dok su dionice zrakoplovnih kompanija i turističkog sektora bilježile još veće gubitke zbog straha od rasta cijena goriva i poremećaja u prometu. S druge strane, dionice energetskih i obrambenih kompanija zabilježile su rast: Shell i BP porasli su za gotovo dva posto, a francuski Dassault Aviation i talijanski Leonardo za više od jedan posto.
U izvještaju CNN-a navodi se da je Izrael u napadima koristio više od 200 borbenih zrakoplova, uključujući najsuvremenije F-35, F-15 i F-16 modele američke proizvodnje. “Ovo je bio napad bez presedana, usmjeren na srž iranskog nuklearnog programa i vojnu infrastrukturu”, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu, rekavši: “Operacija će trajati sve dok ne uklonimo prijetnju iranskog nuklearnog oružja.” Iranska reakcija nije izostala. Prema CNN-u, Iran je odmah pokrenuo odmazdu lansiranjem više od stotinu dronova prema izraelskom teritoriju, dok je Jordan privremeno zatvorio svoj zračni prostor zbog sigurnosnih razloga. “Ovo je situacija kakvu još nismo doživjeli. Teški su dani pred nama”, poručio je glasnogovornik izraelske vojske Effie Defrin.
Volatilnost se nastavlja
Američki politički vrh reagirao je podijeljeno. Dok su republikanci branili izraelsku odluku, neki demokrati upozoravali su na opasnost od širenja sukoba. Senator Chris Murphy ocijenio je izraelske udare kao “jasan pokušaj sabotiranja diplomatskih napora” te upozorio: “Ovo je katastrofa koja prijeti uvlačenjem cijele regije, ali i SAD-a, u novi rat.”
“Svijet je danas svjedok koliko su geopolitički rizici i dalje presudan faktor za globalnu ekonomsku stabilnost”, zaključuje Reuters.
U takvom okruženju investitori se okreću sigurnijim ulaganjima, poput zlata i švicarskog franka, dok se volatilnost na tržištima nastavlja. Kako će se situacija razvijati, ovisit će ponajprije o reakcijama Irana, ali i o spremnosti međunarodne zajednice da spriječi daljnju eskalaciju sukoba.