Sudeći po najnovijim istraživanjima tržišta, turistička sezona na Jadranu u državni proračun neće donijeti priželjkivanu sumu. Nezahvalno je prognozirati, no ekonomski stručnjak Damir Novotny usudi se reći da smo vrhunac već prošli. U prilog crnim prognozama idu i podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) iz sustava eVisitor i eCrew koji govore da je u prvih pet mjeseci ukupno u Hrvatskoj boravilo 4,2 milijuna turista ili jedan posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je ostvarenih nešto malo više od 13 milijuna noćenja – za šest posto manje.
“Teško je prognozirati, ali ja sam uvjeren da će ova sezona biti lošija od prošle. Mi smo prošle godine imali vrhunac i slijedi nam otrježnjenje. Vrlo vjerojatno će na nekim destinacijama biti manje dolazaka i noćenja”, kaže Damir Novotny.
Što se tiče strukture gostiju, čini se kako su domaći turisti, bar privremeno spasili stvar. Podaci HTZ-a pokazuju da je stranih turista u svibnju bilo devet posto manje nego u lanjskom svibnju ili njih gotovo 1,6 milijuna, koji su ostvarili 5,7 milijuna noćenja ili 17 posto manje. Za razliku od njih, domaći su turisti svojim dolascima i noćenjima bili u plusu u odnosu na lanjski svibanj – od 16 posto s gotovo 342 tisuće dolazaka i od 18 posto sa 849,5 tisuća noćenja, čime su pridonijeli i ‘umanjivanju’ ukupnih minusa u svibnju.
Brojke slično govore i za prvih pet mjeseci, tako je stranih turista došlo 3,1 milijun ili četiri posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, a ostvarili su 10,6 milijuna noćenja ili 9 posto manje. Domaćih malo više od milijun turista ili devet posto više ostvarilo je u pet mjeseci 2,4 milijuna noćenja ili osam posto više.
Kvaliteta usluge je ključna
Naš ekonomski analitičar ističe osjetljivost domaćeg tržišta. “Radi se o velikom broju turista koji reagiraju vrlo brzo na mogućnost da za svoj novac mogu dobiti više u Grčkoj, Italiji ili Španjolskoj. I tu ne govorimo samo o smještaju, nego govorimo i o svim uslugama koje su komplementarne smještaju u turističkim destinacijama. Po svemu sudeći tržište je odradilo svoje i ja se tome veselim”, kaže Novotny te dodaje kako će se naši akteri u turizmu morati prilagoditi ‘barometru kretanja’, odnosno tržišnim trendovima.
A barometar kretanja među stranim turistima u prvih pet mjeseci ove godine pokazuje da je s osam europskih tržišta došlo manje gostiju i ostvarilo manje noćenja nego u isto vrijeme prošle godine. Hrvatska bilježi pad dolaska njemačkih, austrijskih, poljskih, francuskih, mađarskih, švedskih, ukrajinskih i irskih gostiju.
Većina noćenja u prvih pet mjeseci ili 91 posto ostvarena je u komercijalnim smještajnim objektima, odnosno ukupno 11,8 milijuna, što je za oko 6 posto manje nego u lanjskih prvih pet mjeseci. Pad noćenja od 7,5 posto zabilježen je i u nautici sa 488 tisuća noćenja, dok je jedino nekomercijalni smještaj u blagom plusu, od 1,4 posto, sa registriranih 707,3 tisuće noćenja.
Po vrstama komercijalnog smještajem, u prvih pet mjeseci ove godine najviše noćenja, 49 posto od ukupnih ili 5,7 milijuna ostvareno je u hotelima, čime su i u najmanjem minusu u odnosu na isto razdoblje prošle godine među vrstama tog smještaja, od oko 1 posto. Slijedi obiteljski smještaj sa 2,9 milijuna noćenja ili gotovo 8 posto manje nego u lanjskih prvih pet mjeseci, dok je 1,9 milijuna noćenja u kampovima pad od 13,3 posto.
Cjenovni aspekt više nije presudan
Drugi aspekt pada hrvatskog turizma prema Novotnyju su klimatske promjene. “Htjeli mi to priznati ili ne, ljeta na Jadranu su prilično postala vruća. Iskustva posljednjih godina pokazala su da turizam tipa ‘sunce i more’, pogotovo pod utjecajem klimatskih promjena, više ne privlači dovoljan broj turista, bar ne onih koji mogu i hoću platiti”, smatra Novotny.
Ima li lijeka visokim cijenama i koliko će imati efekta Vladine preporuke o usklađivanju cijena? “Mi smo članica EU-a, članici monetarne unije ne mogu političari određivati cijene, to nigdje ne mogu. Dakle, svaki onaj koji nešto u turizmu radi ima svoju kalkulaciju, svoju pamet”, kaže.
Najveći problem hrvatskog turizma Novotny vidi u trajanju sezone. “Kratka je, to svi znamo, i nemoguće je produljiti je s obzirom na tip gostiju koje mi primamo. Uglavnom su to gosti koji nisu visoke kupovne moći. Nisu to ljudi koji odlaze na turističke destinacije zbog kulture ili nekakvog drugog doživljaja, riječ je o ‘sunce i more’ gostima”, tvrdi analitičar.
Trebamo li se ugledati na Austriju?
Turizam zasnovan na suncu i moru hrvatski vlastodršci doskora neće promijeniti, stoga Novotny upućuje na druge djelatnosti unutar suncem okupanog Jadrana. “Ono što mogu i moraju raditi jest da u turističkim destinacijama stvaraju druge djelatnosti. Cijeli naš turizam hoće imati visoke cijene za nisku kvalitetu ponude. Još davno sam odustao od hrvatskog turizma. Jednostavno ne želim platiti te cijene, a za njih dobiti nisku razinu ponude. Izuzetak je Istra koja ima nekoliko pozitivnih primjera”, kazao je.
Kao sjajne primjere održivog turizma ekonomski analitičar navodi Austriju i Italiju. “Radije odem u Austriju, ljeti je ova zemlja turistička destinacija, ima više turista nego hrvatski Jadran. Ili pak Italija, volim otići tamo. More i sunce ne moraju nužno biti destinacijska tema. Imam običaj otići u te male gradove gdje dobijem kavu za 1 euro.”
Turističke destinacije u susjedstvu privlače sve veći broj turista. U 2024. godini Austrija je dosegnula rekordnih 154,3 milijuna noćenja, dok je Hrvatska prošle godine ostvarila 108,7 milijuna noćenja. Ključ austrijskog uspjeha leži u promjeni turističkog smjera ove zemlje, koja se zbog klimatskih promjena preorijentirala na ljetni i zdravstveni turizam.
“Tamo u svakom selu možete fino pojesti, a da nemate osjećaj da vas je taj ugostitelj prevario. Austrija je vrlo zanimljiva. Imaju 150 milijuna noćenja, a Hrvatska oko 100. Što se tiče prihoda, Austrijanci imaju 30 milijardi eura ukupnog satelitskog prihoda. Dakle, to su brojke koje ukazuju da s hrvatskim turizmom nešto nije u redu”, zaključuje Novotny.
POGLEDAJTE VIDEO: Održiv turizam u Hrvata! Šprajc: ‘Negdje Musa dere jarca, a kod nas Musa dere goste’