Vjerojatno vam uopće ne trebaju namirnice s dodanim proteinima, tvrde nutricionisti

NUTRICIONISTI ističu da ako unosite dovoljno hrane, vrlo je vjerojatno da unosite i dovoljno proteina te nema potrebe da ih dodatno uključujete u prehranu.

“Dodavanje proteina u proizvode itekako je u interesu proizvođača, ali ne i vašem zdravlju”, kaže dr. Federica Amati, voditeljica nutricionizma na Imperial Collegeu u Londonu. “To nije nešto što se temelji na znanstvenim dokazima.”

Proteini imaju brojne funkcije u tijelu, ključni su za rast, oporavak i održavanje zdravlja mišića, kostiju i kože. Sve više prehrambenih tvrtki na tržište plasira proizvode obogaćene proteinima, od mliječnih napitaka i energetskih pločica do palačinki i kokica.

Većini ljudi ne treba više proteina

Protein je makronutrijent, osnovna hranjiva tvar poput ugljikohidrata i masti, i potreban je za normalno funkcioniranje tijela. Postoji na tisuće vrsta proteina, a svi se sastoje od manjih molekula, aminokiselina. Većinu tih aminokiselina tijelo može samo proizvesti.

“Budući da su proteini toliko važni, naš se organizam prilagodio tako da vrlo učinkovito preraspoređuje i mijenja te gradivne elemente, aminokiseline, kako bi uvijek imao ono što mu treba, sve dok unosimo dovoljno hrane”, objašnjava Amati.

“Osim ako nemate zdravstveni problem koji zahtijeva veći unos proteina, većini ljudi, osobito u zemljama poput SAD-a ili Velike Britanije, jednostavno ne treba više proteina”, kaže nutricionistica Bridget Benelam iz Britanske zaklade za nutricionizam.

Količina proteina koja vam je potrebna ovisi o dobi, tjelesnoj težini i individualnim prehrambenim potrebama. Posebno je važno da djeca i starije osobe unose dovoljno namirnica bogatih proteinima.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da zdrave odrasle osobe dnevno unose oko 0.8 grama proteina po kilogramu tjelesne težine, što je otprilike 60 grama dnevno za muškarce i 50 grama za žene.

Raznolikost izvora je ključna

Benelam preporučuje da proteine ne unosimo iz prerađenih proizvoda, već iz raznovrsnih prirodnih izvora, poput mliječnih proizvoda, ribe, mahunarki, orašastih plodova, povrća i mesa.

Također savjetuje da u svaki obrok uključimo barem malu količinu proteina. “Čini se da je za održavanje mišićne mase učinkovitije unositi proteine ravnomjerno tijekom dana, nego sve odjednom”, kaže ona.

Biljni izvori proteina uključuju grah, leću, slanutak, orašaste plodove, sjemenke, tofu, tempeh i zamjene za meso. S druge strane, životinjski izvori uključuju ribu, meso, perad, jaja, mlijeko i jogurt.

Za one koji žele povećati mišićnu masu, Amati ima jednostavan savjet: vježbajte. “Ako vas brinu tjelesna građa i mišićna snaga, morate podizati veće utege i opteretiti svoje tijelo”, kaže ona. “Proteinska pločica vam u tome neće pomoći.”