NA SVJETSKIM su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, zahvaljujući dogovoru o prekidu vatre između Izraela i Irana, ali i napretku u trgovinskim pregovorima između SAD-a i Kine. Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones porastao 3,8 posto, na 43.819 bodova, dok je S&P 500 skočio 3,45 posto, na 6.173 boda, a Nasdaq indeks 4,2 posto, na 20.273 boda.
Rekordne razine S&P 500 i Nasdaq indeksa zahvaljuju se, među ostalim, dogovoru između Izraela i Irana o primirju, nakon što su prošloga vikenda američki zrakoplovi bombardirali tri iranska nuklearna postrojenja.
Podršku tržištima pružila je i poruka Bijele kuće da je postignut sporazum s Kinom o ubrzanju isporuka rijetkih metala u SAD.
Ulagači se nadaju i dogovoru Washingtona s drugim zemljama prije nego što početkom srpnja istekne rok nakon kojeg bi SAD uveo više carine na uvoz. Predsjednik SAD-a Donald Trump kazao je da se taj rok može produžiti, ali za neke zemlje i skratiti.
Euforiju na najvećoj svjetskoj burzi nije poremetila ni vijest da SAD prekida trgovinske pregovore s Kanadom kao odgovor na porez na digitalne usluge tehnoloških kompanija koje je najavila Kanada, a što je Trump nazvao ‘izravnim i otvorenim napadom na našu zemlju’.
Trump traži smanjenje kamata
Osim toga, podršku tržištu pružila je i nada ulagača da će američka središnja banka zbog usporavanja rasta gospodarstva kamatne stope smanjiti oštrije nego što se očekivalo. Naime, kako je u prvom tromjesečju američki bruto domaći proizvod (BDP) pao za 0,5 posto godišnje, dio ulagača očekuje tri reza kamatnih stopa Feda u ovoj godini, počevši već od srpnja.
Doduše, na tržištu se procjenjuje da postoji samo oko 20 posto izgleda da Fed smanji kamate u srpnju, a znatno više da će to učiniti u rujnu. Osim toga, znatno su veći izgledi da će kamate biti smanjene u dva, a ne tri navrata do kraja godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
No, nade ulagača u oštriji rez kamata podgrijavaju neki dužnosnici Feda koji poručuju da povećanje carina nije osjetnije utjecalo na rast inflacije te stoga ima prostora za smanjenje kamata.
Osim toga, predsjednik SAD-a Donald Trump stalno poručuje da kamate treba srezati pod hitno, pa tako vrši pritisak na predsjednika Feda Jeromea Powella koji, pak, ponavlja da Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamata, da je dobro pozicioniran da bi mogao pričekati podatke o tome kako je povećanje carina utjecalo na gospodarstvo i inflaciju.
Velike oscilacije indeksa u 2025.
Tako su S&P 500 i Nasdaq indeks nakon četiri mjeseca ponovno dosegnuli rekordne razine. Naime, očekujući pozitivne efekte od ponovnog Trumpovog ulaska u Bijelu kuću, polovicom veljače svi indeksi na Wall Streetu dosegnuli su rekordne razine.
No, potom su oštro pali, kada je Trump počeo uvoditi carine. U travnju je u jednom trenutku S&P 500 bio u minusu gotovo 18 posto u odnosu na početak godine. Međutim, kada je Trump odgodio uvođenje carina i započeo pregovore s najvećim trgovinskim partnerima, počeo je oporavak tržišta, pa je sada S&P 500 u plusu gotovo 5 posto u odnosu na početak godine.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,3 posto, na 8.798 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 2,9 posto, na 24.033 boda, a pariški CAC 1,3 posto, na 7.691 bod.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.