Posljednjih nekoliko godina obilježila su izrazito vruća ljeta s brojnim tolinskim udarima, a očekuje se da će takvi vremenski uvjeti i dalje potrajati.
U najboljem slučaju, ovakvo vrijeme čini gotovo nemogućim održavanje događaja na otvorenom ili obavljanje rutinskih aktivnosti poput svakodnevnog trčanja. U najgorem slučaju, vrućina može biti smrtonosna, osobito za starije osobe koje su, prema riječima dr. Johna Schumanna, izvršnog medicinskog direktora u Oak Street Healthu, “sklonije dehidraciji u ekstremnim uvjetima”:
Postoje razna stanja povezana s vrućinom koja mogu zahvatiti svakoga, poput grčeva, dehidracije i nesvjestice. Jedno od njih je i toplinska iscrpljenost koja uzrokuje “žeđ, umor, pa čak i blage promjene mentalnog stanja, poput zbunjenosti”, rekao je dr. Martin Huecker, liječnik hitne pomoći u UofL Healthu (Louisville, Knetucky).
“Kad se dođe do toplinskog udara, to je najteži oblik, tada dolazi do značajnih promjena u svijesti, a potom i do kardiovaskularnog kolapsa, odnosno nestabilnosti vitalnih funkcija”, dodao je. Stručnjaci su podijelili što nikako ne bi radili po vrućem vremenu.
1. Ne bi gledali samo temperaturu zraka
Sama brojka na termometru ne priča cijelu priču. Dr. Huecker savjetuje da se uzme u obzir i UV indeks te indeks vrućine (kombinacija temperature i vlage). Mobilne aplikacije često prikazuju “osjećajnu” temperaturu, koja može biti znatno viša od stvarne.
2. Ne bi dopustili da budu žedni
“Ako osjetite žeđ, već ste dehidrirani”, kaže dr. Schumann. Tijekom boravka vani uvijek imajte pri ruci vodu ili napitak na bazi vode. Ako se jako znojite, gubite i elektrolite (natrij, kalij, magnezij), pa ih je potrebno nadoknaditi.
Huecker dodaje da elektrolite možete unijeti i hranom, no kod napornih aktivnosti korisni u napitci s elektorilitima ili domaća mješavina vode, malo soli i šećera/meda.
3. Ne bi pili alkohol kako bi utažili žeđ
Iako hladno pivo ljeti zvuči privlačno, alkohol dodatno dehidrira tijelo.
“U umjerenim količinama može biti osvježavajuće, ali u ovakvim uvjetima alkohol šteti”, upozorava Schumann.
4. Ne bi boravili vani u najtoplijem dijelu dana
Najviše temperature javljaju se između 12 i 16 sati, pa je najbolje obaviti fizičke aktivnosti ujutro ili navečer.
5. Ne bi ostali cijelo vrijeme na suncu
Ako već morate biti vani, redovito tražite hlad ili klimatizirani prostor. Dr. Schumann kaže da se osobno uvijek pokušava zadržavati u hladu.
6. Ne bi zaboravili na opasnosti od insekata
Osim zaštite od sunca, ljeti je važno paziti i na krpelje i komarce, osobito ako planirate boravak u prirodi ili oko vode. Schumann preporučuje repelente s DEET-om za kožu i permetrin za odjeću
7. Ne bi preskočili kremu za sunčanje
Sunčanje bez zaštite povećava rizik od opekotina i raka kože. Koristite kremu širokog spektra (UVA + UVB) s minimalnim SPF-om 30. Schumann također preporučuje nošenje šešira.
8. Ne bi zanemarili kako lijekovi reagiraju na sunce
Neki lijekovi mogu povećati osjetljivost na toplinu ili sunce. Ljekarnik Michael Schuh navodi četiri glavne skupine:
- antidepresivi,
- antihistaminici,
- lijekovi za tlak,
- antipsihotici.
Oni mogu poremetiti termoregulaciju tijela. Neki antibiotici, diuretici, nesteroidni antireumatici (NSAR), primjerice ibuprofen, i hormoni također povećavaju rizik od opekotina i osipa.
Provjerite upute ili se posavjetujte s liječnikom ili ljekarnikom ako niste sigurni kako vaši lijekovi reagiraju na sunce.
“Ne treba se bojati vrućine, ali treba biti pametan”, kaže dr. Huecker. Kratkotrajno izlaganje može čak imati i zdravstvene koristi (npr. kao sauna), ali ključno je slušati svoje tijelo i biti svjestan rizika, piše HuffPost.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Tropske vrućine, seksi publika i gomila bendova: Bili smo na INmusic festivalu