Američki dolar oslabio je za više od 10 posto u posljednjih šest mjeseci kada se usporedi s valutama njihovih glavnih trgovinskih partnera.
Posljednji put kada je dolar toliko oslabio početkom godine bilo je 1973. godine, nakon što su Sjedinjene Američke Države napravile seizmički potez i okončao vezanje dolara za cijenu zlata.
Ovaj put “seizmički događaj” su napori američkog predsjednika Donalda Trumpa da preoblikuje svjetski poredak uvođenjem visokih carina te okretanjem prema izolacionalističkoj vanjskoj politici.
Kombinacija trgovinskih carina, zabrinutosti zbog inflacije i rastući državni dug opteretio je dolar, a paralelno i pada povjerenje u ulogu Sjedinjenih Američkih Država u središtu globalnog finansijskog sistema.
Što to znači?
To znači da je Amerikancima skuplje putovati u inozemstvo, a strancima manje privlačno ulagati u SAD. Također, slabiji dolar trebao bi pomoći američkim izvoznicima i učiniti uvoz skupljim.
“Problem nije imati slab ili jak dolar. Problem je u tome šta vam to govori o tome kako svijet vidi vaše politike”, rekao je Steve Englander, globalni šef istraživanja deviznog tečaja G10 u Standard Chateredu.
Posljedice nedavnog pada dolara dalekosežne su. Posljednji put kada je dolar započeo godinu s tako strmim padom bilo je 1973. godine kada su strane valute prestale biti vezane za dolar. Taj potez uslijedio je dvije godine nakon što je predsjednik Nixon donio odluku da više ne veže zlato za dolar.
POGLEDAJTE VIDEO Mojmira iznenađena: ‘Amerikanci dobili bizarnu alergiju od ugriza krpelja