Od 1. srpnja 2025. na snagu su stupile nove makrobonitetne mjere Hrvatske narodne banke (HNB), kojima se dodatno pooštravaju kriteriji kreditiranja potrošača. Cilj tih mjera je usporiti rast zaduživanja kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, te smanjiti rizike za potrošače i očuvati financijsku stabilnost zemlje.
Preventivne mjere
Prema novim pravilima, omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka (DSTI) ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite, dok omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine (LTV) ne smije prelaziti 90 posto. Također, ročnost stambenih i nestambenih kredita osiguranih nekretninom ograničena je na 30 godina, a ostalih nestambenih kredita na deset godina. Ipak, bankama je dopušteno da na osnovi vlastite procjene iznimno odobre do 20 posto iznosa stambenih i deset posto ostalih kredita izvan ovih ograničenja.
HNB pojašnjava da se u izračun ukupnog duga uključuju sve nepodmirene obveze potrošača prema bankama i drugim vjerovnicima, uključujući prekoračenja po tekućem računu i kredite po kreditnim karticama. Ako se novim kreditom zatvara postojeći dug, taj iznos se ne uračunava u ukupni dug. Primjerice, bračni par s dohotkom od 2500 eura može dobiti maksimalni anuitet od 1125 eura, a najviši iznos kredita za nekretninu vrijednu 240 tisuća eura iznosi 216 tisuća eura, što je 90 posto vrijednosti nekretnine. Mjere su uvedene preventivno, nakon što je HNB zabilježio ubrzano zaduživanje građana, osobito kroz gotovinske kredite, čija je godišnja stopa rasta krajem 2024. iznosila čak 15,9 posto, dok je rast stambenih kredita prosječno oko deset posto godišnje. Istodobno, prosječni teret otplate duga porastao je s 38 posto dohotka 2022. na 41 posto krajem 2024., a prosječna ročnost stambenih kredita produljila se s 22 na 24 godine.
Vrijeme od najave mjera do njihove primjene obilježeno je snažnim rastom stambenog kreditiranja, dijelom i zbog želje građana da iskoriste povoljnije uvjete prije stupanja novih ograničenja na snagu. U prvom kvartalu 2025. isplaćeno je oko 5300 novih stambenih kredita, što je 29 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a ukupni iznos glavnica novih kredita porastao je za 50 posto, na 650 milijuna eura.
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) ističu da su banke pravovremeno prilagodile svoje interne procese i kriterije kreditiranja novim mjerama, a prosječna kamatna stopa za stambene kredite u travnju pala je na 2,91 posto. Time se Hrvatska svrstala među zemlje s najnižim kamatnim stopama na stambene kredite u europodručju, odmah iza Finske, Španjolske i Malte.
Stabilnost cijena
HNB očekuje da će nove mjere blago usporiti zaduživanje, osobito u segmentu gotovinskih kredita, čime se smanjuju rizici za potrošače i financijsku stabilnost. Također, ograničavanje kreditiranja pridonosi i stabilnosti cijena jer smanjuje kreditno financiranu potrošnju i posredno utječe na usporavanje rasta cijena.
S obzirom na snažan rast kreditiranja i rast cijena nekretnina, HNB smatra da je pravovremeno reagirao kako bi spriječio nakupljanje rizika i zaštitio financijski sustav. Iako se očekuje usporavanje kreditne aktivnosti, konačni trendovi ovisit će o ponašanju tržišta i daljnjim makroekonomskim kretanjima. Banke i građani sada će se morati prilagoditi novim, strožim uvjetima, a cilj je dugoročno održati stabilnost i otpornost financijskog sustava Hrvatske.