PRIJE otprilike 252 milijuna godina život na Zemlji doživio je najkatastrofalniji udarac do danas: masovno izumiranje poznato kao “Veliko izumiranje” koje je izbrisalo oko 90% svih živih bića. Ono što je uslijedilo dugo je zbunjivalo znanstvenike. Planet je postao smrtonosno vruć i takav je ostao sljedećih 5 milijuna godina.
Tim međunarodnih istraživača sada tvrdi da je otkrio zašto uz pomoć goleme kolekcije fosila, a sve se vrti oko tropskih šuma. Njihova otkrića, objavljena danas u časopisu Nature Communications, pomažu u rješavanju ovog misterija te istovremeno donose ozbiljno upozorenje za budućnost dok ljudi nastavljaju zagrijavati planet korištenjem fosilnih goriva.
Veliko izumiranje bilo je najgore od pet masovnih izumiranja koja su obilježila povijest Zemlje i označilo je kraj geološkog razdoblja perma.
“Razina zagrijavanja daleko nadmašuje bilo koji drugi događaj”
Izumiranje se pripisuje razdoblju vulkanske aktivnosti u području poznatom kao sibirski trapovi, koja je oslobodila ogromne količine ugljika i drugih stakleničkih plinova u atmosferu te uzrokovala intenzivno globalno zagrijavanje. Ogromni brojevi morskih i kopnenih biljaka i životinja izumrli su, ekosustavi su se urušili, a oceani postali kiseli.
Dosad nije bilo jasno zašto je došlo do tolikog zagrijavanja i zašto su uvjeti “superstaklenika” potrajali toliko dugo, čak i nakon prestanka vulkanske aktivnosti. “Razina zagrijavanja daleko nadmašuje bilo koji drugi događaj”, rekao je Zhen Xu, autor studije i znanstveni suradnik na Školi za Zemlju i okoliš Sveučilišta u Leedsu.
“Jedini događaj u kojem su sve biljke odumrle”
Neke teorije vrte se oko oceana i pretpostavke da je ekstremna vrućina uništila plankton koji upija ugljik ili promijenila kemijski sastav oceana tako da je postao manje učinkovit u pohranjivanju ugljika. No znanstvenici sa Sveučilišta u Leedsu u Engleskoj i Kineskog sveučilišta geoznanosti pretpostavili su da odgovor možda leži u klimatskoj prijelomnoj točki: propasti tropskih kišnih šuma.
“Velikog izumiranje jedinstven je događaj jer je jedini u kojem su sve biljke odumrle”, rekao je Benjamin Mills, autor studije i profesor evolucije Zemljinih sustava na Sveučilištu u Leedsu. Kako bi testirali ovu teoriju, koristili su arhiv fosilnih podataka iz Kine koji su desetljećima sastavljale tri generacije kineskih geologa.
“Nitko nikada nije izradio ovakve karte”
Analizirali su fosile i formacije stijena kako bi pronašli dokaze o klimatskim uvjetima u prošlosti, što im je omogućilo da izrade karte biljaka i drveća koji su rasli na različitim dijelovima planeta prije, za vrijeme i nakon izumiranja. “Nitko nikada nije izradio ovakve karte”, rekao je Mills za CNN.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Rezultati su potvrdili njihovu hipotezu, pokazavši da je gubitak vegetacije tijekom masovnog izumiranja značajno smanjio sposobnost planeta da skladišti ugljik, zbog čega su vrlo visoke razine ostale u atmosferi. Šume su ključni klimatski “amortizer” jer upijaju i pohranjuju ugljik koji zagrijava planet.
Također imaju presudnu ulogu u tzv. silikatnom trošenju, kemijskom procesu koji uključuje stijene i kišnicu, ključnom mehanizmu uklanjanja ugljika iz atmosfere. Korijenje drveća i biljaka pomaže ovom procesu tako što razbija stijene i omogućuje prodor svježe vode i zraka.
“Kad šume odumru, mijenja se ciklus ugljika”
“Kad šume odumru, mijenja se ciklus ugljika”, rekao je Mills, misleći na način na koji se ugljik kreće Zemljom između atmosfere, kopna, oceana i živih organizama.
Michael Benton, profesor paleontologije na Sveučilištu u Bristolu, koji nije sudjelovao u studiji, rekao je da istraživanje pokazuje da “odsustvo šuma doista utječe na uobičajene cikluse kisika i ugljika te ograničava taloženje ugljika, zbog čega visoke razine CO2 ostaju u atmosferi dugotrajno”, rekao je za CNN.
Prijelomna točka zbog koje su znanstvenici jako zabrinuti
“Istraživanje ističe ‘učinak praga’ pri kojem gubitak šuma postaje nepovratan u razdobljima važnima za oporavak prirode”, dodao je. Globalna politika trenutačno se temelji na ideji da se, ako se razine ugljičnog dioksida stave pod kontrolu, šteta može poništiti. “Ali na tom pragu postaje vrlo teško oporaviti život”, rekao je Benton.
“To je ključno saznanje iz studije”, rekao je Mills. Ona pokazuje što bi se moglo dogoditi ako brzo globalno zagrijavanje u budućnosti izazove propast tropskih kišnih šuma, prijelomnu točku zbog koje su znanstvenici jako zabrinuti. “Čak i ako ljudi potpuno zaustave zagađenje koje zagrijava planet, Zemlja se možda neće ohladiti. Zapravo, zagrijavanje bi se moglo ubrzati”, dodao je.
“Ova studija je upozorenje”
Ipak postoji tračak nade: tropske kišne šume koje danas prekrivaju planet mogle bi biti otpornije na visoke temperature nego one koje su postojale prije Velikog izumiranja. To je pitanje na kojem znanstvenici sada rade.
“Ova studija je upozorenje”, rekao je Mills. “Postoji prijelomna točka. Ako previše zagrijemo tropske kišne šume, imamo pouzdane podatke o tome što se tada događa. I to je iznimno loše.”
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.