Početkom godine Trst je pokazao izvanredan rast kontejnerskog prometa, s više od 75.000 pretovarenih kontejnera u siječnju i ožujku. U travnju ih je bilo samo 38.555, a u svibnju zabrinjavajućih 24.676.
Pad u Trstu
Dok je 2024. u Trstu pretovareno 842.000 kontejnera, a prije dvije godine bivši prvi čovjek tršćanske luke Zeno D’Agostino predviđao gotovo rekordni milijun tona, sada sve ukazuje na to da će promet biti manji za deset do dvadeset posto, piše ljubljansko Delo. Logično je da će danska brodarska tvrtka jeftinije obavljati prekrcaj na svom terminalu u Rijeci, budući da će sama određivati cijene. Otvorenje kontejnerskog terminala u Rijeci očekuje se početkom rujna ove godine. Novi Rijeka Gateway kontejnerski terminal bit će najsuvremeniji, odnosno tehnološki najnapredniji kontejnerski terminal u ovom dijelu Europe, a već po završetku prve faze omogućit će kapacitete za povećanje prometa u riječkoj luci. Terminal će biti najmoderniji u ovom dijelu Europe. U prvoj fazi imat će operativnu obalu duljine 400 metara, dubine 20 metara, godišnji prekrcajni kapacitet od 650 tisuća kontejnerskih jedinica (TEU) te mogućnost prihvata brodova kapaciteta do 18 tisuća TEU. U drugoj fazi planira se produljenje obalne linije na 680 metara, povećanje godišnjeg prekrcajnog kapaciteta na milijun i 55 tisuća TEU i prihvat brodova kapaciteta do 24 tisuće TEU. Ukupna vrijednost investicije u novi terminal procjenjuje se na 380 milijuna eura, a u prvoj fazi će biti uloženo više od 200 milijuna eura. Osim izgradnje terminala, Maersk i ENNA Logic razvijaju novi logistički koridor kroz Hrvatsku, povezujući Rijeku sa središnjom Europom.
Neophodna pruga
Profesori Davor Dujak s osječke Ekonomije i Borna Debelić s riječkog Pomorskog fakulteta nedavno su prezentirali studiju po kojoj bi riječka luka do 2040. godine, prema osnovnom scenariju, mogla imati utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske s oko 2,5 milijarde eura, uz nužnu pretpostavku otvaranja “visoko učinkovite” željezničke pruge Rijeka-Zagreb do 2035.
Prema optimističnom scenariju koji pretpostavlja dovršetak dvokolosiječne nizinske pruge Zagreb-Rijeka do 2032. godine, Luka Rijeka bi mogla generirati oko pet puta više ekonomske aktivnosti nego trenutačno, odnosno 3,3 milijarde eura u luci, pratećim djelatnostima i u širem gospodarstvu Primorsko-goranske županije.
Pesimistični scenarij, po kojem pruga nije dovršena 2035. i njena puna modernizacija je prolongirana, realna vrijednost proizvodnje povezana s lukom narasla bi na oko 1,72 milijarde eura.