Interesantno je da će većina članica Sjevernoatlantskog saveza u obranu investirati veći udio BDP-a nego što su investirale primjerice 1970. godine, u vrijeme hladnog rata, a prije detanta, odnosno popuštanja napetosti između velesila, što su kreirali američki predsjednik Richard Nixon i sovjetski vođa Leonid Brežnjev. Te godine samo su dvije države članice NATO-a u obranu ulagale više od pet posto BDP-a, a s onima koje su ulagale 3,5 posto ili više ukupno ih je šest. Sjedinjene Američke Države su ulagale osam posto BDP-a, što je dijelom bila posljedica hladnog rata i utrke u naoružanju sa Sovjetskim Savezom, a dijelom velikog vojnog angažmana SAD-a u Vijetnamskom ratu. Dakle, za obranu od SSSR-a i njegovog bloka u hladnom ratu, i za pobjedu, bez izravnog sukoba, bilo je dovoljno izdvojiti manje novca. Tihomir Ponoš za Novosti.
Ponoš o dogovoru NATO-a: Hladni rat je bio jeftiniji – Monitor.hr.