Početkom lipnja na lokaciji istražne geotermalne bušotine OsGT-1 na području Osijeka uspješno su završeni radovi na pripremi bušotinskog radnog prostora. Mobilizacija bušaćeg postrojenja započela je početkom srpnja, nakon čega slijedi izrada same bušotine. Vrijednost projekta izrade bušotine u Osijeku je 8,13 milijuna eura.
Panonski potencijali
Istodobno su započeli građevinski radovi na izradi pristupnog puta i lokacije za prihvat bušećeg postrojenja za izradu istražne geotermalne bušotine VinGT-1 na području Vinkovaca. Radovi na samoj bušotini trebali bi početi tijekom rujna, nakon završetka bušenja i ispitivanja bušotine OsGT-1. U Osijeku će se bušiti u neposrednoj blizini lokacije novog KBC-a Osijek, dok se u Vinkovcima nadaju povezivanju s postojećim CTS-om grada.
Spomenuti se radovi izvode u sklopu projekta “Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja” koji se ostvaruje pod okriljem programa NextGenerationEU. Ukupna vrijednost tog projekta koji bi trebao omogućiti iskorištavanje geotermalne energije u toplinarskim sustavima hrvatskih gradova je 50,78 milijuna eura, a njegov je nositelj Agencija za ugljikovodike. Smatra se da je najveći geotermalni potencijal – i za toplinarstvo i proizvodnju električne energije – u panonskom dijelu Hrvatske. Prema podacima Agencije za ugljikovodike, u Hrvatskoj je trenutačno 12 eksploatacijskih polja i 24 istražna prostora za geotermalne vode. Od toga 13 istražnih prostora pripada trgovačkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, s prioritetom razvoja geotermalne energije za toplinarstvo. Četiri investitora razvijaju geotermalni potencijal za proizvodnju električne energije, na šest istražnih prostora.
Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu za Republiku Hrvatsku, očekivana instalirana snaga geotermalnih elektrana do 2030. godine je 68 megavata, što je petina snage hrvatskog dijela Nuklearne elektrane Krško koja podmiruje oko 16 posto godišnjih potreba za električnom energijom u Hrvatskoj.
Procjenjuje se da bi Hrvatska mogla imati više od 30 posto struje osigurane samo iz geotermalne i nuklearne energije, no do sada je izgrađena samo jedna geotermalna elektrana neto spojne snage deset megavata. Razvoj geotermalne energije u Hrvatskoj suočava se s ključnim izazovima pa recimo premijski model za proizvodnju električne energije još uvijek nije definiran, što otežava financiranje projekata i njihovu dugoročnu održivost, a regulativna neusklađenost i neodređene cijene priključenja elektrana na mrežu dodatno otežavaju financijsko modeliranje novih energetskih projekata.
Toplinska energija
U svakom slučaju, svi bi voljeli vidjeti ponavljanje scenarija iz Velike Gorice. Prije mjesec dana završno ispitivanje bušotine VGGT-1 s utvrđenom ležišnom temperaturom višom od 100 stupnjeva Celzijevih pokazalo je da geotermalno ležište u Velikoj Gorici ima značajan potencijal komercijalizacije toplinske energije iz obnovljivih izvora za upotrebu u centralnom toplinskom sustavu tog grada, priopćili su iz Agencije za ugljikovodike.