PREDSJEDNIK Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak rekao je da još nije poznat uzrok pomora krava u Gornjim Maovicama kod Vrlike u Zagori, gdje je u protekla dva tjedna uginulo 50 grla stoke, ali da se prema prvim rezultatima analiza može reći da nije riječ o zarazi.
>> Pomor stoke u Zagori, nitko ne zna što je uzrok. Stočar: Bojimo se
“Prema informacijama koje imam, iz medija i u kontaktu s kolegama, može se reći da su isključene zarazne bolesti. Još se čekaju neke analize, a najdulje će se čekati toksikološka analiza, i to je ono što možda može uputiti na uzrok ovakvog uginuća”, rekao je Zemljak za Dnevnik HTV-a.
Čekaju se rezultati toksikološke analize
Dodao je i da je toksikološka analiza zahtjevna, da se radi samo na jednom mjestu te da se rezultati nalaza dosta dugo čekaju tako da to neće biti odmah.
No, kako je dodao, uzeti su uzorci i za bakteriološku i virusološku analizu, a prvi odgovori su da su isključene zarazne bolesti. Prvo su se radile bakteriološke pretrage, još možda neki virusi da se isključe, ali uglavnom se smatra da zarazne bolesti za sada nisu uzrok, kazao je.
“Kad imamo toliko uginuća, ako su isključene zarazne bolesti, onda bih neslužbeno rekao da meni to izgleda na trovanje”, kazao je Zemljak, ali i ponovio da za konačni zaključak treba pričekati toksikološku analizu.
Podsjetimo, kako se saznalo ranije danas, jedan je stočar iz Zagore u deset dana ostao bez jedanaest krava, a stočarima u Gornjim Maovicama gotovo svakodnevno ugibaju goveda. Prvi takav slučaj zabilježen je prije dvadesetak dana.
Upozoravamo da bi nekim čitateljima fotografija mogla biti uznemirujuća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Afrička svinjska kuga ponovno u Hrvatskoj
Osvrnuo se i na afričku svinjsku kugu koja se ponovno pojavila na istoku Hrvatske.
“Znamo da virus trenutačno cirkulira u populaciji divljih svinja. Sve mjere koje su se donosile i prije, a donose se i sada, djeluju na to da se smanji kontakt između domaćih i divljih svinja”, kazao je te ocijenio da su uzrok novih žarišta i neodgovorni pojedinci.
“Ilegalni promet i zanemarivanje biosigurnosnih mjera, kao i neodgovorno ponašanje određenih pojedinaca, dovode do takve situacije”, naveo je i dodao da se bolest pomaknula na daljnjih 50 kilometara što će dovesti do donošenja novih mjera i novih područja pod ograničenjem.
Biosigurnosne mjere
“Još 2023. godine, kad smo imali velik broj slučajeva u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Ministarstvo poljoprivrede je naredbom propisalo biosigurnosne mjere, posebice za svinje. One su različite za farme do 10 svinja i za one s većim brojem”, dodao je.
Biosigurnost se, kako je rekao, odnosi na način držanja i zaštitu svinja od ulaska virusa u farmu. “Od toga da se naprave dezbarijere, spriječi ulazak nepoznatih osoba i vozila na farmu do posebne radne odjeće, pojačane dezinfekcije… Sve su to mjere koje posjednici moraju provesti, kako bi se veterinarima olakšalo suzbijanje bolesti”, istaknuo je.
Zemljak je poručio da se bolest može suzbiti samo zajedničkom suradnjom svinjogojaca i veterinara, a u borbu su, kaže, uključeni i lovci, upravo zbog cirkulacije virusa među divljim svinjama.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.