Većina poduzeća u Hrvatskoj upoznata je s umjetnom inteligencijom (AI), ali je još malo njih koristi, a da ne bi zaostajali za time u odnosu na svijet potrebno je više ulaganja i edukacije za razvoj vještina za njezinu primjenu, pokazalo je prvo nacionalno istraživanje o percepciji i primjeni AI u gospodarstvu.
Istraživanje su proveli HUP-ICT udruga i Koordinacija HUP-a za AI sa agencijom Prizma CPI na uzorku od 659 tvrtki, od kojih 80 posto poznaje AI, njih 44 posto jako dobro, dok ih 45 posto o tome ima pozitivan stav, a negativan je iznimka, kazao je na predstavljanju istraživanja u utorak u HUP-u Robert Kopal ispred Koordinacije HUP-a za AI.
Zagreb: Predstavljanje rezultata prvog nacionalnog istraživanja o percepciji i primjeni umjetne inteligencije u gospodarstvu |
Dobrim ocjenjuje što 55 posto poduzeća AI povezuje s korisnošću, i što se na AI u poslovanju gleda kao na priliku, ali ih i gotovo polovina predviđa gubitak radnih mjesta u idućih pet do deset godina, dok ih samo 11 posto misli da će to stvoriti više radnih mjesta.
Da primjenjuju AI u poslovanju izjasnilo se 45 posto ispitanih poduzeća, koji vjeruju i da su po prate korak s konkurencijom, i među njima su većinom velike tvrtke. No, većina ili 55 posto ne primjenjuje AI u svom radu. Razlog tome, uz ostalo, je i nepoznavanje te tehnologije, nedovoljno resursa i ulaganja za primjenu, posebice u malim i srednjim tvrtkama, kao i nedovoljno vještina, etičke dileme i nepostojanje jasnog zakonskog okvira u Hrvatskoj.
Kopal se osvrnuo i na istraživanje iz 2023. i 2024. o AI-ju među građanstvom, koje je pokazalo da ih 30 posto ima negativan stav prema tome, za razliku od optimističnijeg poslovnog sektora. Na pitanje kako to objasniti, Nikola Modrušan iz Ministarstva pravosuđa i uprave odgovorio je na pratećem panelu da su ljudi negativni prema onome što ne poznaju te da ih to pomalo uznemirava. Vjeruje da će stvari biti jasnije nakon nacionalnog i akcijskog plana za AI koje njegovo Ministarstvo izrađuje, a čemu će koristiti i rezultati ovog istraživanja.
Hrvoje Balen i Siniša Đuranović iz HUP-ICT udruge odnosno Sveučilišta Algebra Bernays i HT-a smatraju pak da je ključna edukacija koju treba pojačati, pri čemu prije svega među nastavnicima, što će, po Balenu, biti puno teže nego ih je bilo pripremiti za informatizaciju.
Zagreb: Predstavljanje rezultata prvog nacionalnog istraživanja o percepciji i primjeni umjetne inteligencije u gospodarstvu |
Đuranović je iznio primjer iz HT-a u kojemu već 30 posto zaposlenih ima AI znanja vještine i na njihovu razvijanju i dalje rade. Slično je i u Infobipu, čiji je predstavnik Ervin Jagatić naglasio da se većina njihovih ulaganja sada strateški odnosi upravo na AI i da na tome stalno rade i u poslovanju i u rješenjima za klijente i korisnike.
Rekao je i da i u Hrvatskoj očekuju rast razvoja i primjene AI-ja, dok je Kopal zanimljivim ocijenio i da tvrtke u Hrvatskoj ne namjeravaju zaustaviti investicijski val u AI, ali da investicije ovise o veličini tvrtki, odnosno veliki ulažu i to primjenjuju više od malih i srednjih kojima treba pomoći. To je i jedan od velikih izazova za primjenu AI-ja, ali i razvoj tehnoloških vještina, posebice uz, za to vrlo važno, analitičko, kritičko i kreativno razmišljanje, kao i regulativa, koja je u Hrvatskoj još nejasna i nepoznata za 94 poduzeća, a 71 posto ih uopće ne poznaje ni EU AI Akt, istaknuo je.
Većina panelista se složila i da se država više treba uključiti u edukaciju i podršku za AI, čime je samo 4 posto ispitanih zadovoljno, a čak 40 posto ne.
Predsjednica HUP-a Irena Weber poručila je da je AI prilika koju Hrvatska ne smije propustiti, jer to vodi ka razvoju vještina za rast, povećanju inovacija i produktivnosti, a ne da zamijeni čovjeka tj. radnike kojih ionako nedostaje. Navela je i da se AI u Hrvatskoj već primjenjuje u praksi u mnogim sektorima – ICT-ju, financijskom, zdravstvu, raznim industrijama, maloprodaji, turizmu, marketingu i drugima.
Weber ne vjeruje da će zbog toga ljudi ostajati bez posla nego da će doći do određene sociološke promjene u društvu, a zaključno je poručila da je HUP-u u svemu tome cilj da razvoj i primjena AI-ja pridonese stvaranju dugoročne dodatne vrijednosti i za gospodarstvo i zajednicu.