Hrvatski sabor donio je 24. srpnja 2025. godine sveobuhvatne izmjene triju ključnih zakona iz područja zdravstva, koje će stupiti na snagu već 1. kolovoza iste godine. Navedene promjene ciljaju na unaprjeđenje financijske sigurnosti osiguranika, pojednostavljenje administrativnih procedura te modernizaciju regulative za zdravstveno osoblje diljem zemlje.
Među najznačajnijim novostima ističe se povećanje naknada za privremenu nesposobnost za rad, odnosno bolovanje. Minimalna mjesečna naknada uvećava se s dosadašnjih 110 eura na 353 eura, što predstavlja znatan porast. Paralelno, maksimalni iznos mjesečne naknade za bolovanje penje se s 565 eura na čak 995 eura, čime se osigurava veća financijska potpora tijekom oporavka. Nadalje, nova minimalna naknada od 353 eura primjenjivat će se i na osigurane osobe koje su na dugotrajnom bolovanju, čak i ako ne ispunjavaju standardne uvjete radnog staža.
Novi zakoni uvode i povoljnije uvjete za roditelje. Tako će roditelji koji skrbe o bolesnom djetetu do sedme godine života ostvariti pravo na naknadu u iznosu od 100% svoje osnovice plaće tijekom cijelog trajanja skrbi, što predstavlja značajnu podršku obiteljima u izazovnim razdobljima. Uz to, putni troškovi za medicinske potrebe bit će standardizirani na 0,025% proračunske osnovice po kilometru, računajući od prebivališta pacijenta do zdravstvene ustanove, čime se uspostavlja pravedniji sustav naknada.
Popis osoba oslobođenih obveze tromjesečnog javljanja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) znatno je proširen. On sada obuhvaća samohrane roditelje djece mlađe od sedam godina, osobe koje skrbe o teško bolesnim članovima obitelji te učenike ili studente koji su se ponovno upisali u obrazovni sustav. Ovim se mjerama nastoji smanjiti administrativno opterećenje za navedene skupine građana.
Reforme obuhvaćaju i područje zdravstvenih profesija. Ukida se obvezni staž za brojne zdravstvene djelatnosti, a umjesto njega uvodi se razdoblje nadziranog rada u trajanju do tri mjeseca. Očekuje se da će ova izmjena olakšati ulazak mladih stručnjaka u zdravstveni sustav. Istovremeno, uvedena su i stroža pravila vezana uz kaznena djela, kojima se iz pružanja zdravstvene skrbi izričito isključuju osobe pod istragom ili one osuđene za seksualne delikte ili zlostavljanje djece, čime se dodatno osigurava sigurnost pacijenata.
Sve navedene mjere imaju za cilj unaprjeđenje i modernizaciju hrvatskog zdravstvenog sustava, te ga čine pravednijim i učinkovitijim za sve njegove korisnike.