Analize nedavnih istraživanja upućuju na zanimljiv paradoks u financijskoj pismenosti Hrvata. Iako teorijsko znanje građana kontinuirano raste, primjetan je značajan jaz između tog znanja i njegove praktične primjene. Unatoč solidnom razumijevanju financijskih koncepata, hrvatski građani često ne uspijevaju efikasno primijeniti to znanje u stvarnim financijskim situacijama, čime zaostaju za prosjekom Europske unije.
Ovi podaci proizlaze iz istraživanja provedenih tijekom 2023. godine od strane Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Ipsos ankete te studije Europske komisije. Prema tim nalazima, razina financijskog znanja među hrvatskim građanima dosegnula je 70%, no sposobnost praktične primjene tog znanja u stvarnim scenarijima značajno zaostaje, s postotkom od 59%.
Spomenuti jaz ima konkretne posljedice na svakodnevni život građana. Tako je 45% Hrvata izjavilo kako im je barem jednom godišnje prihod bio niži od životnih troškova. U takvim okolnostima, mnogi su primorani pribjegavati zaduživanju, korištenju prekoračenja po tekućem računu ili čak odricanju od osnovnih potrepština. Ovi obrasci ponašanja jasno signaliziraju nedostatak adekvatnog financijskog planiranja i upravljanja osobnim financijama, unatoč postojećem znanju.
Dodatno, istraživanje Europske komisije ukazalo je na specifičan trend među Hrvatima kada su u pitanju investicije. Građani su, naime, pokazali veću sklonost alternativnim oblicima ulaganja, poput kriptovaluta, često bez potpunog razumijevanja povezanih rizika. Ova preferencija znatno odskače od tradicionalnijih i često stabilnijih opcija ulaganja, poput investicijskih fondova, dionica ili obveznica, što dodatno naglašava potrebu za sveobuhvatnijim razumijevanjem tržišta i s njima povezanih rizika. Stručnjaci naglašavaju da su ovakvi financijski izazovi uvelike preventabilni te da se mogu ublažiti kontinuiranim ulaganjem u financijsku edukaciju koja se usredotočuje ne samo na teorijsko znanje, već prvenstveno na razvoj praktičnih vještina i odgovornog financijskog ponašanja.