Nedavno objavljeni demografski podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2023. godinu, koje su prenijeli Sjever.hr i Radio Nova Gradiška 9. i 10. kolovoza 2025., pružaju složenu sliku stanovništva Hrvatske. Unatoč tome što žene i dalje čine većinu populacije (51,6% u odnosu na 48,4% muškaraca), zemlja se suočava sa smanjenom stopom nataliteta i starenjem stanovništva. Prosječna starost žena iznosi 46,1 godinu, dok je kod muškaraca nešto niža, 42,6 godina.
Analiza broja rođenih u 2023. godini otkriva da je i dalje više dječaka nego djevojčica, iako je taj omjer postao uravnoteženiji u odnosu na razdoblje od prije sedamdeset godina. Prošle je godine rođeno 16.355 dječaka i 15.815 djevojčica, što znači da je udio dječaka bio 50,8%, a djevojčica 49,2%. Za usporedbu, 1950. godine taj je omjer bio znatno izraženiji u korist dječaka, s 51,6% rođenih dječaka i 48,4% djevojčica, što upućuje na postupnu, ali ne i potpunu promjenu trenda.
Međutim, mnogo je veći problem drastičan pad ukupnog broja rođenih od 1950. godine. Posebno zabrinjava činjenica da je broj umrlih u 2023. godini znatno premašio broj rođenih. Prema podacima DZS-a, preminulo je 25.658 žena i 25.617 muškaraca, što je rezultiralo negativnim prirodnim prirastom stanovništva. Žene u Hrvatskoj žive dulje, s prosječnim životnim vijekom od 80,7 godina, dok je kod muškaraca taj prosjek 73,7 godina.
Pad stope nataliteta u Hrvatskoj pripisuje se nizu međusobno povezanih čimbenika. Među ključnima su urbanizacija, promjene u društvenim vrijednostima, odgađanje rađanja djece u kasniju životnu dob, trend smanjenja broja članova obitelji te migracije stanovništva. Svi ovi elementi, zajedno s općim starenjem stanovništva, pridonose demografskim izazovima s kojima se zemlja suočava, naglašavajući potrebu za sveobuhvatnim pristupom rješavanju ovih dugoročnih problema.