Nedavno znanstveno istraživanje, čije su rezultate prenijeli i hrvatski mediji, nudi suptilan uvid u pitanje ultraprerađene hrane (UPF). Iako se konzumacija takvih namirnica često povezuje s povećanim rizikom od preuranjene smrti i različitim zdravstvenim poteškoćama, studija sugerira da nisu sve nužno štetne. Štoviše, stručnjaci naglašavaju kako pojedini ultraprerađeni proizvodi, zahvaljujući specifičnim procesima obrade, mogu čak biti korisni jer doprinose očuvanju važnih hranjivih tvari.
Spomenuti izvještaji, zasnovani na podacima koje su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prikupili u razdoblju od 2021. do 2023. godine, kao i na studiji provedenoj u travnju, objavljeni su u hrvatskim medijima 15. kolovoza 2025., uključujući portal KLIK.HR. U diskusiju o ovoj temi aktivno su uključeni stručnjaci, znanstvenici, nutricionisti te relevantne institucije poput CDC-a i Američke udruge za srce (AHA).
Problematični aspekt ultraprerađene hrane
Problematični aspekt ultraprerađene hrane često proizlazi iz njezinog sastava, koji nerijetko sadrži konzervanse, umjetne boje, emulgatore, sladila i pojačivače okusa. Povećana konzumacija takvih proizvoda dovodi se u vezu s nizom zdravstvenih tegoba, uključujući pretilost, bolesti srca, kolorektalni rak i rak dojke, dijabetes te depresiju. Tako je, primjerice, studija iz travnja otkrila da porast konzumacije UPF-a za samo 10% može povećati rizik od smrtnosti od bilo kojeg uzroka za tri posto.
Ipak, valja naglasiti da sva ultraprerađena hrana nije automatski klasificirana kao štetna. Određeni proizvodi, poput smrznutog povrća i bobičastog voća, konzervirane rajčice, kruha od cjelovitih žitarica, nezaslađenog grčkog jogurta i konzerviranog graha s niskim udjelom natrija, smatraju se zdravim izborom. Njihova obrada – bilo da je riječ o zamrzavanju ili pasterizaciji – ključna je jer produljuje rok trajanja i čuva vitalnu nutritivnu vrijednost, čineći ih praktičnim i hranjivim opcijama. Nutricionisti preporučuju zamjenu visoko rizičnih ultraprerađenih namirnica cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima ili nezaslađenim fermentiranim mliječnim proizvodima, s ciljem promicanja bolje prehrane i cjelokupnog zdravlja.