Hrvatska je u srpnju 2025. nastavila bilježiti rast inflacije, označavajući treće uzastopno mjesečno ubrzanje godišnje stope. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u zemlji porasle su za 4,1 posto na godišnjoj razini. Usporedba s podacima Eurostata dodatno naglašava ozbiljnost situacije: Eurostat je za isti mjesec procijenio harmoniziranu stopu inflacije (HICP) od 4,5 posto, čime se Hrvatska svrstava među države Eurozone s najvišim stopama poskupljenja, uz bok Slovačkoj. Detaljni podaci DZS-a, čija je prva procjena objavljena 1. kolovoza, a konačna 14. kolovoza 2025. godine, pokazuju da su na mjesečnoj razini, u usporedbi s lipnjem iste godine, potrošačke cijene u prosjeku porasle za 0,4 posto.
Glavni pokretači ovog inflatornog pritiska bili su sektori ključni za svakodnevni život građana. Najznačajniji doprinos godišnjoj inflaciji u srpnju 2025. potekao je iz kategorije hrane, pića i duhana, gdje je procijenjena stopa rasta cijena iznosila 6,6 posto, odnosno revidiranih 6,9 posto prema kasnijem izvještaju DZS-a. Sektor usluga također je bilježio značajan porast, od 5,7 posto. Unutar tog sektora, posebno su se istaknule kategorije restorana i hotela s porastom od 7,6 posto, obrazovanja s 5,9 posto te raznih dobara i usluga s 6,1 posto. Troškovi stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva rasli su za 6 posto, dok su alkoholna pića i duhan poskupjeli za 5,5 posto. Zdravstvene usluge zabilježile su rast od 5,3 posto, a rekreacija i kultura porast od 5,2 posto. Manji, ali ipak primjetan doprinos inflaciji dali su energija s procijenjenim rastom od 2,3 posto te industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, čije su cijene porasle za 0,4 posto.
Sveukupno, ovi podaci ukazuju na široko rasprostranjen pritisak na cijene koji značajno utječe na različite sektore gospodarstva i budžete kućanstava.