Prosječne bruto plaće u Hrvatskoj bilježe kontinuirani rast, dosegnuvši razine koje su u prvom kvartalu 2025. godine premašile one u Češkoj Republici. Ipak, unatoč ovom pozitivnom trendu rasta primanja, analitičari upozoravaju na sve veću ranjivost hrvatskog tržišta rada. No, tržište je istodobno pokazalo iznenađujuću otpornost, prvenstveno zbog kroničnog nedostatka radne snage koji je spriječio masovnija otpuštanja, čak i u razdobljima usporavanja gospodarstva. Tako je u ožujku 2025. prosječna bruto plaća u Hrvatskoj dosegnula impresivnih 2.014 eura.
Ubrzani rast plaća u Hrvatskoj, osobito u javnom sektoru, proizlazi iz opsežne reforme sustava plaća za javne i državne službenike, provedene tijekom 2024. godine. Taj porast, u kombinaciji s nedostatkom radne snage koji dodatno potiče daljnji rast plaća, mogao bi pridonijeti održavanju inflatornih pritisaka, iako oni postupno slabe od kraja 2021. Prema komparativnoj analizi Instituta WIIW, koju su objavili analitičari RBA, Hrvatska se svrstava među zemlje regije s najizraženijim rastom plaća, usporedivo sa Slovenijom, Poljskom, Češkom, Rumunjskom, Mađarskom, Slovačkom i Bugarskom.
Nedostatak radne snage predstavlja dvosjekli mač. S jedne strane, potaknuo je tvrtke da zadrže zaposlenike čak i u manje povoljnim ekonomskim razdobljima, čime je osigurana relativna stabilnost zaposlenosti i spriječeni veći socijalni nemiri. S druge strane, upravo taj manjak potiče nadmetanje za radnike i posljedično gura plaće naviše, doprinoseći kontinuiranom solidnom rastu nominalnih dohodaka. No, stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog produktivnosti koja, prema očekivanjima, u aktualnom ekonomskom okruženju raste sporije od plaća. Takav razvoj situacije postavlja izazov za dugoročnu konkurentnost i održivost rasta na hrvatskom tržištu rada.