– Bilo je prijedloga općinskog načelnika Lovre Kuščevića kao izvršne vlasti koje Općinsko vijeće nije prihvatilo, no to je bilo u manjini. Mislim da je, kad me pitate, od 2005. do 2016. godine, kada je Lovre postao ministar, omjer bio 10 posto neprihvaćenih i 90 posto prihvaćenih prijedloga… – kazao je, uz ostalo, Stipe Dubravčić, nekadašnji vijećnik općine Nerežišća, u svom svjedočkom iskazu u utorak ujutro na splitskom Županijskom sudu, u nastavku suđenja Lovri Kuščeviću, bivšem političkom tajniku HDZ-a i ministru graditeljstva i uprave u Plenkovićevoj Vladi.
Hvalio je Dubravčić svog prvog rođaka Kuščevića kazavši da je imao potporu svih članova Vijeća, a i velike većine građana i da za poziciju načelnika nije imao protukandidata u HDZ-u.
U utorak se Kuščević jedini od okrivljenih pojavio u sudnici, a osim njega sudi se, po USKOK-ovoj optužnici, i njegovoj bivšoj supruzi Zorani, bivšem šogoru Ivici Žuviću, Anti Marinoviću zvanom Cigo, Jakši Goiću zvanom Muzica kao bivšem predsjedniku Općinskog vijeća Nerežišća te Svemiru Obilinoviću, pročelniku Jedinstvenog upravnog odjela Općine Nerežišća.
Dubravčić je uglavnom, kao član Općinskog vijeća od 2005. do 2021. godine iz redova HSS-a, koji je bio u koaliciji s HDZ-om, govorio o tome kako su se donosili prijedlozi i odluke na vijećima, referirajući se na jednu od točaka optužnice u kojoj se Kuščevića, Goića i Obilinovića tereti da su se dogovorili da će Kuščeviću pribaviti nepripadnu imovinsku korist dizanjem vrijednosti njegovih nekretnina tako da će omogućiti prenamjenu gospodarskih objekata, tj. štala u stambene, poslovne ili zgrade mješovite namjene i to navodnim ispravkom Izmjena prostornog plana bez provođenja propisane procedure.
Omaška u proceduri
Po USKOK-u, Kuščević je od Goića tražio da potpiše prijedlog koji je navodno podnio Klub vijećnika HDZ – HSS, lažno prikazavši da je bio razmatran i prihvaćen još dok je u tijeku bio postupak II. Izmjena i dopuna PP, ali da samo omaškom nije uvršten u konačnu odluku o izmjenama.
Potom, po optužnici, Kuščević i Obilinović prave rješenje o ispravci greške, a Goić ga kao predsjednik Općinskog vijeća Nerežišća uvrštava na sjednicu u prosincu 2015. godine.
Na sjednici načelnik Kuščević čvrsto obrazlaže da je omaškom izostavljena odredba o mogućnosti i uvjetima prenamjene gospodarskih građevina za uzgoj životinja u području do 200 metara udaljenosti od građevinskog područja naselja. Ništa ne sumnjajući, vijećnici izglasavaju odluku po Kuščevićevu guštu. On onda u veljači 2016. ishođuje prenamjenu štala u stambenu zgradu i tako sebi pribavlja najmanje 114 tisuća kuna, koliko je prenamjenom povećana vrijednost bivše štale.
– Mi smo se prije sjednica na Klubu vijećnika HDZ/HSS dogovarali kako ćemo glasati, ali smo mogli kao vijećnici i samostalno glasati, neovisno o dogovoru. Prijedlog Odluke o izradi izmjene i dopune Prostornog plana uređenja na sjednici Vijeća iz travnja ‘05. došao je od strane općinske uprave, al se ne sjećam sad je li baš izričito od načelnika Kuščevića…
Na sastancima Kluba vijećnika prijedlozi su bili usmeni, takva je bila praksa jer je bilo uobičajeno da je tamo bio netko iz izvršne vlasti pa bi oni takve prijedloge prenijeli pred Vijeće. A zašto je baš ovaj prijedlog iz siječnja 2015. za prenamjenu dotadašnjih objekata (štala – op.a.) u građevine, poslovne ili stambene namjene bio jedini pismeni, ne znam, to se jednostavno dogodilo da je Goić moj i prijedlog Jakše Bezmalinovića pretočio u pisani prijedlog koji ja nikad nisam vidio…
Muhe i smrad…
Mi smo tu prenamjenu inicirali jer je u mjestu bilo puno štala, skupljale su se muhe i širio smrad pa smo radi turizma i boljitka mjesta htjeli to izmjestiti sa 50 na 200 metara udaljenosti od građevne zone… Plan je bio da se vlasnike zbog izmještanja štala obešteti tako da im se dopusti prenamjena… A da takva odluka nije donesena prvi je primijetio jedan građanin iz Dračevice… Na sjednici u prosincu nitko od članova Vijeća nije dovodio u pitanje usvajanje rješenja o ispravci te greške – naveo je svjedok.
Dodao je, a vezano za problematiku POS-ovih stanova, da tada nisu svi prodani jer većina stanovnika Nerežišća nije bila kreditno sposobna da ih kupi i da ne zna koliko se puta natječaj ponavljao. Podsjetimo, jedna od točaka optužnice je i da je Kuščević tadašnjem šogoru Žuviću “namjestio” da ovaj ispunjava uvjete za stan iz POS-a te je on uvršten na drugo mjesto liste onih koji imaju pravo kupiti po povoljnijim kamatama.
Kuščević kao načelnik prihvaća odluku Povjerenstva za provođenje natječaja čiji je baš on bio predsjednik i na osnovi nje Žuvić u banci dobiva kredit i njime kupuje stan POS-a. USKOK smatra da je tako Žuvić dobio protupravnu korist od najmanje 73.700 kuna koliko je razlika između kamate POS-a i redovne kamate za stambene kredite te banke.
Suđenje se nastavlja.