U prvom redu pod utjecajem rasta cijena hrane ukupna inflacija u Hrvatskoj opet je u znaku ubrzanja. Prema prvoj procjeni državnih statističara, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku su prošli mjesec porasle za 0,4 posto.
Time je godišnja inflacija ubrzala s travanjskih 3,2 na 3,5 posto. Na mjesečnoj razini komponenta Hrana, piće i duhan poskupjela je 1,2 posto u prosjeku, usluge za 0,6, dok su pojeftinjenje u kategoriji energije te nepromijenjena razina cijena neprehrambenih industrijskih proizvoda ublažilli ukupan mjesečni rast cijena.
U godišnjim usporedbama kod hrane se nakon tri uzastopna mjeseca usporavanja rast cijena ubrzao, i to s 4,1 na 5,1 posto. Iako komponenta usluga prednjači godišnjim rastom cijena, njezina je godišnja stopa ubrzala tek malo, sa 6,1 na 6,2 posto.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) koji se koristi u usporedbama s EU, inflacija u Hrvatskoj u pravilu je nešto viša nego prema nacionalnom indeksu jer HICP uključuje npr. i potrošnju stranih turista.
S travanjskih četiri posto HICP inflacija prošli je mjesec dosegnula 4,3 posto. Višu stopu u euro području bilježi samo Estonija (4,6%), dok je na razini cijele eurozone, prema “flash” procjeni, nastavljeno usporavanje.
S travanjskih 2,2 prosjek europodručja spustio se na 1,9 posto, čime se inflacijski jaz između RH i eurozone ponovno proširio, na čak 2,3 postotna boda. Za toliku razliku najzaslužnije su cijene usluga jer u 4,3 posto ukupne HICP inflacije doprinos usluga je 2,5 postotnih bodova, a hrane 1,6 postotnih bodova.