Intenzitet uvoza stranih radnika koji je obilježio hrvatsko tržište rada proteklih godina lagano je u opadanju, čak i prije nego su počela u praksi zaživljavati nova stroža zakonska pravila zapošljavanja stranaca. Broj izdanih radnih dozvola, prema najnovijim podacima MUP-a za prvih pet mjeseci, već drugi mjesec manji je nego lani.
Izdano ih je ukupno 83,3 tisuće, oko 11 posto manje nego u lanjskih prvih pet mjeseci. Pad je evidentan u svim djelatnostima, izuzev u trgovini, a gledano po županijama, manje je izdanih dozvola u svim, osim u Osječko-baranjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Ovakav trend, kaže Petar Lovrić, jedan od hrvatskih poduzetnika s najdužim iskustvom u posredovanju pri zapošljavanju, nije neočekivan.
Tihi bojkot liječnika
“Pokazuje se prije svega da su nerealne i pretjerane bile procjene prije dvije godine kako će Hrvatskoj trebati pola milijuna radnika. Za gospodarstvo kakvo je hrvatsko i s dinamikom rasta koju ima, tržište objektivno ima potrebu za oko 120 do 130 tisuća stranih radnika”, kaže Lovrić. Ozbiljnije o samim brojkama i analizi sadašnjeg stanja moći će se zapravo govoriti tek na jesen, kada će se u praksi početi osjećati efekti novog zakona o stranim radnicima.
Generalno, tri su, po njemu, razloga zbog kojih počinje padati broj izdanih dozvola. Prvi, konstrukcijska obnova u dijelu starih zgrada, koja je uvelike pridonijela trendu rasta potražnje za stranim, prvenstveno NKV radnicima, već je pokrila nedostatak na domaćem tržištu. Drugo, povećanje plaća koje je u Hrvatskoj primjetno, pomoglo je, kaže, da pojedini poslovi koje su preuzimali samo stranci sada postanu atraktivni i prihvatljivi i domaćima, a treći je razlog novi zakon o stranicama.
“On je uvelike pridonio uvođenju više reda u zapošljavanju, i među samim agencijama i među poslodavcima, koji su proteklih godina koristili prostor i pohlepom stvorili potpunu anarhiju u zapošljavanju”, ističe Lovrić. Još uvijek je puno prostora ostalo za unaprijediti taj sustav, jer nedostaju neki pravilnici, policijske uprave i korisnici različito tumače pojedine odredbe, tek treba detaljnije definirati standard u osiguranju smještaja, u hodu se rješava pitanje verifikacije dozvola, primjerice za taksiste, dodaje.
Jedno od važnih pitanja na koje ukazuje Lovrić je i problem zdravstvenog osiguranja. “Primamo upozorenja na tihi bojkot liječnika opće prakse u preuzimanju pacijenata iz trećih zemalja, što je dijelom posljedica nedovoljno definiranog načina zdravstvenog pregleda i valjanosti dokumentacije koju se prolazi prije dolaska u Hrvatsku”, ističe Lovrić.
Manje sezonaca
Nije izgledno da će se trend pada novih dozvola zaustaviti i stoga što će se produljiti i njihovo trajanje, na tri godine. Uostalom, već sada je primjetno da među odobrenim radnim dozvolama raste jedino broj onih koje su produljene, dok opada broj dozvola za nove i sezonske radnike. Do kraja svibnja od ukupno izdanih 83,3 tisuće dozvola, njih 48,9 tisuća odnosilo se na nove, produljeno je 26,9 tisuća postojećih dozvola, a odobreno je zapošljavanje 7,5 tisuća sezonaca.
U isto vrijeme lani novih dozvola izdano je 63,2 tisuće, produljeno 22,2 tisuće već izdanih, a za sezonce izdano 8,4 tisuće. Što se zemlje porijekla radnika tiče, ove godine su već u prvom dijelu Nepalci na prvom mjestu, a izdano im je 17,1 tisuću dozvola i njihov broj je u porastu, za razliku od zemalja iz susjedstva, donedavno glavnog bazena za popunjavanje domaćeg tržišta rada, za čije radnike redom pada broj izdanih dozvola.