AKO STE se ikad osjećali loše gledajući koliko vremena dnevno provedete na mobitelu, niste jedini. Većina ljudi u nekom trenutku postane svjesna beskonačnog skrolanja društvenim mrežama, tražeći nešto što će ih šokirati, nasmijati ili iznenaditi – bilo kakav podražaj koji će im dati kratkotrajni osjećaj zadovoljstva.
Taj “dopaminski pogođen” osjećaj sličan je onome koji se doživljava kod kockanja, s vremena na vrijeme “pobjeda”, odnosno, u slučaju mobitela zanimljiv sadržaj, tjera ljude da pokušavaju ponovno, i ponovno. Ovaj fenomen dobro je prikazan u Netflixovom dokumentarcu The Social Dilemma iz 2020. godine. No ono što dokumentarac nije detaljno istražio jest – što se događa kada se na tri dana potpuno prestane koristiti mobitel?
Upravo to su pokušali saznati znanstvenici sa Sveučilišta Heidelberg i Sveučilišta u Kölnu u Njemačkoj. Proveli su studiju pod nazivom Učinci ograničenja pametnih telefona na moždanu aktivnost povezanu s nagonima (engl. Effects of smartphone restriction on cue-related neural activity).
Što su otkrili?
U istraživanju je sudjelovalo 25 osoba u dobi između 18 i 30 godina. Sudionicima je bilo dopušteno koristiti mobitel samo za osnovnu komunikaciju i poslovne potrebe, dok su društvene mreže i drugi oblici rekreativne upotrebe bili potpuno zabranjeni na 72 sata.
Nakon tri dana bez društvenih mreža sudionicima su napravljene snimke mozga, a rezultati su bili iznenađujući. Uočen je značajan pad aktivnosti u dijelovima mozga povezanim s obradom nagrade i žudnje – istim onima koji su aktivni kod ovisnosti o nikotinu ili alkoholu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Drugim riječima, znanstvenici su pokazali da upotreba pametnih telefona, posebice društvenih mreža, djeluje na mozak na sličan način kao klasične ovisnosti.
“Mobitel nije samo alat, on je navika”
Autori studije napominju da postoji važna razlika između različitih aktivnosti na mobitelu – gledanje TikToka satima i razgovor s roditeljima preko videopoziva nisu ista stvar. No kako te aktivnosti često idu ruku pod ruku, teško ih je razdvojiti u svakodnevnom životu.
“Naši podaci ne razdvajaju žudnju za korištenjem pametnog telefona i žudnju za društvenom interakcijom – dvije stvari koje su danas duboko povezane”, ističu znanstvenici. Dodaju i kako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se detaljnije razumjelo kako društvene mreže i mobiteli oblikuju ljudski mozak.
“Identificirani moždani mehanizmi mogli bi potaknuti ovisničko ponašanje kod osoba sklonih pretjeranoj upotrebi pametnih telefona”, zaključili su.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.