Biografski film Dražen, posvećen legendarnom košarkašu Draženu Petroviću, trebao je biti prikazan na Balkanskom festivalu filmske režije u Beogradu, ali je iznenada uklonjen iz službenog programa.
Razlog povlačenja nisu tehničke ni organizacijske prepreke, već neslaganja unutar produkcijskog tima vezana uz predstavljanje filma na festivalu, javljaju srbijanski mediji.
Prema riječima direktorice festivala Darje Bajić Božović, prijepor je nastao nakon što su producenti iz Zagreba izrazili nezadovoljstvo zbog toga što je film trebao predstaviti redatelj Danilo Šerbedžija, jer kako tvrdi Bajić Božović, taj zahtjev nikada ranije nije bio postavljen.
‘Dražen’ obara rekorde: Najuspješnije kino otvaranje domaćeg filma u posljednjih 10 godina
“Mjesecima smo razgovarali o prikazivanju filma na festivalu i ni u jednom trenutku nije bio naglašen uvjet da Šerbedžija nije dobrodošao predstaviti film. Festival ostaje pri svom pozivu Šerbedžiji – ne želimo ga ni na koji način opozvati. Jako nam je žao, nanesena je šteta festivalu jer film ima visoku kvalitetu”, izjavila je za Blic.
Nesuglasice unutar autorskog tima
U pozadini ove situacije krije se i dublji kreativni nesporazum. Unutar autorskog tima došlo je do zategnutih odnosa zbog različitih interpretacija redateljskih ovlasti, prema izjavama uključenih.
Jedan autor potpisan je kao redatelj, dok je drugi naveden kao koredatelj. To je uzrokovalo dodatne nesuglasice, prema Vinku Brešanu, članu festivalskog žirija u kategoriji Povratak žanru.
Škugor pričao dan prije s Draženom: Poručio mu nešto što nikad neće zaboraviti
Filmski projekt Dražen režirali su Danilo Šerbedžija i Ljubo Zdjelarević, pri čemu je Zdjelarević službeno potpisan i kao producent, zajedno s Ivom Šiberom. Scenarij potpisuje Ivan Turković-Krnjak.
Podsjetimo, Danilo Šerbedžija, sin glumačke ikone Rade Šerbedžije, etablirano je ime u hrvatskoj kinematografiji: njegov debitantski dugometražni film 72 dana (2010.) osvojio je niz nagrada na Pulskom filmskom festivalu, uključujući Zlatna vrata Pule za najbolji film po izboru publike, kao i nekoliko Zlatnih arena, dok su kasniji radovi, poput Tereze37 i Oslobođenja Skopja, također zapaženi, te su oba kandidirana za nagradu Oscar – Tereza37 kao hrvatski, a Oslobođenje Skopja kao makedonski kandidat.