U dinamičnom okruženju razvoja umjetne inteligencije (AI), Europa bilježi značajan napredak, no istovremeno se suočava s brojnim izazovima, posebno onima koji se tiču Hrvatske. Najnovija faza regulacije AI-ja u Europskoj uniji započela je stupanjem na snagu novih pravila o transparentnosti za općenite modele umjetne inteligencije, poput ChatGPT-a i Geminija, dana 2. kolovoza 2025. Cilj ovih pravila, uvedenih AI aktom, jest poboljšana zaštita autorskih prava te obveza developera da transparentno objavljuju načine rada modela i izvore podataka korištenih za njihovu obuku. Međutim, ovakav pristup izazvao je zabrinutost među vodećim tehnološkim kompanijama. Primjerice, Meta Platforms je 19. srpnja 2025. javno odbila potpisati europski kodeks dobre prakse za umjetnu inteligenciju, pri čemu je Joel Kaplan, njihov voditelj globalnih poslova, to opisao kao “prekomjernu intervenciju” koja bi mogla usporiti rast industrije.
Dok se Europska unija usredotočuje na uspostavu regulatornog okvira, Hrvatska istodobno aktivno oblikuje svoju poziciju u globalnom svijetu umjetne inteligencije. Vlada, posredstvom Ministarstva pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije, koordinira izradu Nacionalnog plana razvoja umjetne inteligencije do 2032. godine te pratećeg Akcijskog plana za razdoblje 2026.-2028. Očekuje se da će radna skupina zadužena za izradu ovih dokumenata biti formirana početkom lipnja 2025. Dodatni zamah ovim naporima dala je Europska komisija 29. srpnja 2025., potvrdivši da će Hrvatska primiti dodatnih 835.6 milijuna eura iz EU fondova. Ta je odluka rezultat uspješnog ispunjenja 15 ključnih prekretnica i 11 ciljeva za šestu tranšu bespovratnih sredstava i drugu tranšu zajmova, što značajno doprinosi digitalnoj transformaciji zemlje.
Unatoč navedenom, razvoj umjetne inteligencije u Europi susreće se s kompleksnim preprekama. Pored već spomenutih rasprava o regulaciji – gdje kritičari upozoravaju da pravila nisu dovoljno sveobuhvatna za specifične skupove podataka i domene – prisutni su i značajni izazovi vezani uz zadržavanje talenata te financijske praznine. Europski venture kapital fondovi privukli su znatno manje kapitala (20 milijardi eura u 2024.) u usporedbi s američkim (76.1 milijardu dolara), a niže plaće u Europi dodatno otežavaju zadržavanje vrhunskih AI stručnjaka. Također, energetska intenzivnost AI podatkovnih centara zahtijeva značajna ulaganja u računalnu i energetsku infrastrukturu diljem Europske unije.
Uz to, ključni izazov leži u pronalaženju ravnoteže između poticanja inovacija i istraživanja u području umjetne inteligencije te istodobnog osiguravanja sigurnosti građana i zaštite njihovih podataka. AI akt nastoji uspostaviti okvir povjerenja i pravne sigurnosti, istovremeno zadržavajući konkurentnost. Odgovorna primjena umjetne inteligencije, osobito za mala i srednja poduzeća, ostaje prioritet, što je potvrđeno i na međunarodnoj konferenciji “Izazovi implementacije umjetne inteligencije u poduzećima – godinu dana kasnije”, održanoj 6. svibnja 2025. na kampusu Infobipa u Zagrebu. Diskusije, uključujući one od 31. srpnja 2025. o primjeni AI-ja u financijskom sektoru, naglašavaju da umjetna inteligencija treba služiti kao podrška ljudskoj ekspertizi, a ne kao potpuna zamjena, kako bi se ublažili poslovni rizici. Sveukupno, europske i hrvatske institucije, zajedno s dionicima iz privatnog sektora i akademske zajednice, aktivno nastoje stvoriti okruženje koje potiče inovacije, ali istodobno osigurava etičan i siguran razvoj umjetne inteligencije.