Hrvatsko tržište lakih gospodarskih vozila, uključujući kombije, zabilježilo je značajan pad u prvoj polovici 2025. godine. Prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), broj novoregistriranih vozila smanjio se za 12,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, s ukupno 3.897 vozila. Ovaj pad dio je šireg trenda na europskom tržištu, koje se suočava s izazovnim gospodarskim uvjetima.
Author: Renato Musec
Jutros, 1. kolovoza 2025. godine, Hrvatska bilježi pojačan promet i povremene zastoje na svojim glavnim cestovnim pravcima. Vozači se susreću s usporenim prometom, posebno na autocestama A1 i A3, dok je na graničnom prijelazu Bajakovo zabilježena značajna kolona vozila.
Prodaja novih automobila u Europskoj uniji u lipnju je zabilježila svoj najoštriji pad od prošlog ljeta, smanjivši se za 7,3%, navodi se u izvješću Europske udruge proizvođača automobila (ACEA). Među vodećim tržištima, Italija i Njemačka pretrpjele su dvoznamenkaste padove, dok je jedino Španjolska ostvarila rast. Ovaj pad rezultat je izazovnih globalnih gospodarskih uvjeta te sve veće sklonosti potrošača hibridnim i električnim vozilima.
Hrvatsko tržište novih gospodarskih vozila pokazalo je u prvoj polovici 2025. godine dva suprotna trenda. Dok su registracije lakih gospodarskih vozila, odnosno kombija, zabilježile značajan pad od 12,9% u usporedbi s istim razdobljem lani, istovremeno je došlo do snažnog porasta registracija novih autobusa od čak 40,4%. Ove podatke o divergentnim kretanjima u domaćem sektoru gospodarskih vozila objavila je Europska udruga proizvođača automobila (ACEA).
Hrvatsko tržište komercijalnih vozila pokazalo je suprotne tendencije u prvoj polovici 2025. godine: dok su registracije novih lakih gospodarskih vozila (kombija) pale za 12,9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, istovremeno je zabilježen impresivan porast od 40,4% u segmentu novih autobusa. Ove podatke o divergentnoj dinamici tržišta objavilo je Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA).
Nedavno objavljen članak na portalu Index.hr detaljno opisuje pet ključnih indikatora koji upućuju na nedovoljan unos proteina. Unatoč široko rasprostranjenoj svijesti o njihovoj vitalnoj ulozi, mnogi i dalje ne unose dovoljne količine ovog esencijalnog makronutrijenta. Tijelo šalje jasna upozorenja, poput stalne gladi, usporenog zacjeljivanja rana ili zastoja u mišićnom rastu. Stručnjaci naglašavaju važnost ravnomjernog raspoređivanja unosa proteina tijekom dana, savjetujući oko 25-30 grama po obroku, umjesto koncentriranja većine u večernjim satima.
Hrvatski nogometni prvak, HNK Rijeka, okončao je svoj nastup u kvalifikacijama za UEFA Ligu prvaka, nakon što je u uzvratnom susretu drugog pretkola doživio poraz od bugarskog Ludogoreca. Izuzetno dramatična utakmica odigrana u Razgradu završila je pobjedom domaćina rezultatom 3:1 nakon produžetaka, a ključnim su se pokazale dvije crvene kartone za igrače Rijeke, što je Ludogorecu omogućilo da iskoristi brojčanu prednost i osigura prolaz dalje.
Luka Lovre Klarica, mladi desni vanjski RK Zagreba i hrvatske reprezentacije, postigao je dogovor o prelasku u redove poljskog Kielcea, jednog od najjačih europskih klubova, s realizacijom u ljeto 2026. Gotovo istovremeno s tom viješću, stigla je i potvrda o povratku legendarnog srednjeg vanjskog Igora Karačića u svoj matični klub, RK Zagreb, nakon šest iznimno uspješnih sezona provedenih upravo u Kielceu.
HNK Rijeka okončala je svoj put u UEFA Ligi prvaka nakon poraza od Ludogoretsa rezultatom 3:1 u uzvratnoj utakmici drugog pretkola, odigranoj 30. srpnja 2025. u Razgradu. Susret, koji je Rijeci donio eliminaciju iz najelitnijeg klupskog natjecanja, obilježila su isključenja dvojice igrača ‘Bijelih’ u regularnom dijelu, što je bugarski sastav iskoristio za pobjedu u produžecima. Ipak, Rijekin europski put nastavlja se u kvalifikacijama za Europsku ligu.
Hrvatski sabor usvojio je ključne izmjene triju zakona vezanih uz zdravstvo, koje će se primjenjivati od 1. kolovoza 2025. godine. Cilj ovih zakonodavnih promjena je poboljšanje financijskih uvjeta za osiguranike kroz značajno povećanje naknada za bolovanje, smanjenje administrativnih obveza za određene skupine građana te redefiniranje pravila za zdravstvene djelatnike. Među novinama su i veća podrška roditeljima, standardizacija putnih troškova za medicinske svrhe te stroži kriteriji za pružatelje zdravstvene skrbi, s ciljem modernizacije i pravednosti sustava.