Vrata su nam se konačno otvorila. Više od šest godina u najslavnijoj kino dvorani u Zagrebu nije bilo projekcija, ali bome nije bilo ni TV kamera. Direktova je prva ušla unutra.
Ući kroz zavjese u dvoranu svakom će malo starijem ljubitelju filma probuditi lijepe uspomene. A na prvi pogled, sve izgleda kao da će projekcija biti večeras. Ali, samo na prvi pogled. Kad je kino zatvoreno odmah se krenulo s pokušajem obnove, ali je zapelo kada se ustanovilo da postoji manjak elaborata o stanju konstrukcije zgrade nakon zagrebačkog potresa. Nova gradska vlast to je naručila i rezultati su pokazali da postoji potreba za cjelovitom obnovom i ojačanjem konstrukcije.
Zašto je toliko trajalo?
I tako tek sad kreće izgradnja zadnjeg od osam strateških projekata koje je Grad najavio još krajem 2023. Zašto je toliko trajalo, tumači pročelnica Gradskog ureda za kulturu Emina Višnić: “Svo ovo vrijeme smo proveli ponovnom projektiranju cijelog projekta obnove, pripremi projekta za EU financiranje koje je nedavno odobreno i, naravno, provedbi javne nabave za radove koja je sad u završnoj fazi”.
Ponovno projektiranje ne znači da će se izgled unutrašnjosti kina mijenjati. Kino Europa izgradila je zagrebačka obitelj Muller prije točno sto godina, sa željom da to bude najljepše i najmodernije kino na ovim prostorima. Nakon obnove, kino će izgledati jednako kako je izgledalo i tada, samo s najmodernijom opremom.
“Ok, jasno nam je da su ovi najstariji elementi od samog originala kina, ali vidimo tu neke čudne klima uređaje koji su rađeni tko zna kada, jer je kino u ovih sto godina doživjelo nekoliko adaptacija koje su uglavnom bile nekakva krpanja. Tako da ćemo, kad se kino ponovno otvori, vidjeti kako je ono zapravo izgledalo prije sto godina”, dodaje Emina Višnić.
Zagrepčanima nedostaje
Kino Europa itekako nedostaje Zagrepčanima. “Zato što je to bilo kultno mjesto gdje smo išli u kino, gdje me tata koji je tamo vodio kao klinca. Bilo bi lijepo da se to vrati”, rekao nam je Romel, dok je Sara rekla kako je to “bio onaj stariji tip kina u koje sam išla kao dijete, i prekrasno je bilo tu. Uvijek mi je bilo ljepše doći u centar grada gledati filmove nego ići u shopping centar”.
Za istinske kinoholičare koji vole nezavisne, umjetničke filmove, već postoje takozvani “Zagrebački slobodni ekrani”, od Kinoteke do KIC-a, njima će se, kad se otvori, pridružiti i kino Europa. “Ovo će biti svakako jedan ljupki i reprezentativni zagrebački ekran, nadam se da neće biti najveći, u vidu imam i neke veće. Ali ovo je svakako jedno mjesto, srce prikazivačke djelatnosti i filmske kulture u gradu Zagrebu i željno ga očekujemo natrag”, kaže redatelj Hrvoje Hribar, ujedno i ravnatelj Kulturno informacijskog centra.
Tako će se, ako sve bude po planu, do jeseni 2027. publika vratiti u dvoranu, a hrvatski filmaši i njihovi festivali na ovu slavnu pozornicu.