“PRED Hrvatskom i zastupnicima u Europskom parlamentu velika je bitka za očuvanje kohezijskih sredstava u proračunu Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034.”, poručio je Gordan Bosanac, zastupnik stranke Možemo! i član grupacije Zeleni/ESS u Europskom parlamentu nakon što je jučer predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila prve obrise novog Višegodišnjeg financijskog okvira.
Upravo je područje kohezijske politike jedno od najvažnijih za Hrvatsku jer se sredstvima za koheziju smanjuju razlike između europskih regija, ono koje se nalazi pred najvećim promjenama, ocijenio je Bosanac.
“Upitno je kako će izgledati budući mehanizmi kohezije, a posebno će izazovno biti planiranje financijskih omotnica. Europska komisija odlučila se za novi model, takozvane Nacionalne i regionalne planove partnerstva, i bojim se da će države same određivati prioritete bez dovoljnih konzultacija sa slabije razvijenim županijama, regijama i gradovima. Tu bi regije i gradovi mogli biti veliki gubitnici”, poručio je i naglasio kako se takva politika protivi nastojanjima parlamentarne grupacije Zelenih/ESS, koja se zalaže za veću ulogu gradova i regija u planiranju potreba iz EU proračuna.
“Mala i srednja poduzeća vjerojatno će biti gubitnici”
Također, mijenja se i paradigma modela poticaja konkurentnosti, gdje je izgledno da će se programi konkurentnosti otvoriti prema najvećim europskim kompanijama umjesto podrške rastu i razvoju malih i srednjih kompanija. “Vrlo je mali broj hrvatskih tvrtki koje će tada moći konkurirati velikim europskim kompanijama za sredstva, a mala i srednja poduzeća će vjerojatno biti gubitnici takvog planiranja proračuna”, upozorava.
Uz kohezijsku politiku, velik je udar i prema poljoprivrednicima, jer se nominalno sredstva za zajedničku poljoprivrednu politiku smanjuju za 20 posto u odnosu na sadašnji proračun, u što nije uračunat i efekt inflacije. Iako je iz Europske komisije komunicirano kako će nacionalne vlade same upravljati sredstvima namijenjenim za podršku malim i srednjim poljoprivrednicima, Bosanac smatra kako tek treba vidjeti kako će zakonodavno u stvarnosti izgledati takva pomoć.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Uz to, podsjetio je, i dosadašnji je model poljoprivrednih subvencija išao na ruku poljoprivrednoj industriji, umjesto očuvanju života poljoprivrednika na selu i zaštiti okoliša kroz ekološku poljoprivrednu proizvodnju.
“Tek smo na početku”
Ipak, kao pozitivne je pomake u prijedlogu novog sedmogodišnjeg europskog proračuna izdvojio paket Erasmus+ za obrazovanje mladih, povećanje sredstava za kulturu i zaštitu ljudskih prava i medijskih sloboda te povećanje sredstava za istraživanje i znanost kroz program Horizon, za koji će se hrvatske znanstvene institucije morati dodatno ojačati kako bi mogle biti nositelji velikih projekata.
Pozdravio je i činjenicu da je EK ponovila predanost uvjetu poštovanja vladavine prava za dobivanje EU sredstava, ali je podsjetio i kako je slučaj Mađarske dokazao da taj mehanizam nije dovoljno učinkovit.
“Pred nama su dvije godine intenzivnih pregovora oko novog proračuna. Sada smo tek na početku. Sljedeći korak je da Komisija nama zastupnicima pokaže zakonodavne akte koji će regulirati načine trošenja proračuna. Tek tada ćemo imati pravu sliku u kojem smjeru ide novi EU proračun”, zaključio je Bosanac.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.