Državni zavod za statistiku (DZS) potvrdio je u četvrtak da su potrošačke cijene u Hrvatskoj u srpnju 2025. godine zabilježile godišnji rast od 4,1 posto, što je u skladu s prethodnim procjenama. Glavni uzroci ove inflacije su poskupljenja hrane i bezalkoholnih pića, troškova stanovanja te cijena u ugostiteljskom sektoru.
Novoobjavljeni podaci Njemačkog udruženja putničkih agencija (DRV) ukazuju na to da njemački turisti Hrvatsku sve više doživljavaju kao preskupu destinaciju, zbog čega se u potrazi za povoljnijim odmorima okreću drugim europskim odredištima. Iako se ukupan obujam putovanja očekuje porast od tri posto, individualno organizirana putovanja – poput onih automobilom, vlakom ili autobusom, tradicionalno popularna za dolazak u Hrvatsku iz južnih dijelova Njemačke – bilježe pad prodaje od dva posto.
Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) objavilo je podatke prema kojima je Hrvatska od 1. siječnja do 31. srpnja 2025. godine odobrila 115.023 dozvole za boravak i rad stranim državljanima. Ovaj značajan broj jasno pokazuje stalnu potražnju za inozemnom radnom snagom u zemlji, osobito u ključnim sektorima poput turizma, građevinarstva i industrije. Najviše radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Nepala i Srbije, čime se aktivno popunjavaju nedostaci na domaćem tržištu rada.
Hrvatska je tijekom 2024. godine ostvarila izvanredan napredak u korištenju platnih kartica, zabilježivši porast broja transakcija za 9,9 posto i njihove ukupne vrijednosti za čak 17,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, gotovo svaki četvrti fiskalizirani račun u zemlji podmiren je karticom, čime se potvrđuje rastuća prevlast bezgotovinskih transakcija. Ovaj kontinuirani trend potaknut je sve učestalijim korištenjem kartica te širokim prihvaćanjem modernih, na karticama temeljenih platnih rješenja, pri čemu se posebno ističe značajan porast internetskih plaćanja.
Varaždinska policija podigla je kaznene prijave protiv dvojice poduzetnika, u dobi od 51 i 44 godine, sumnjičeći ih za utaju poreza i povredu dužnosti. Tereti ih se da su državni proračun oštetili za približno 180.700 eura. Glavne sumnje odnose se na nepravilno iskazivanje prava na odbitak PDV-a tijekom 2019. godine te propust pokretanja stečajnog postupka unatoč utvrđenoj insolventnosti tvrtke.
Hrvatska je do kraja srpnja 2025. izdala približno 115.000 dozvola za boravak i rad stranim državljanima, što predstavlja blagi porast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najviše dozvola dodijeljeno je radnicima iz Bosne i Hercegovine, Nepala i Srbije, dok turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo i dalje prednjače kao sektori s najvećom potražnjom za inozemnom radnom snagom. Ovaj trend kontinuirano odražava odgovor na kronični nedostatak radne snage, uvjetovan demografskim promjenama i snažnim gospodarskim rastom.
TREND
Prosječne bruto plaće u Hrvatskoj nastavljaju značajno rasti, dosegnuvši u ožujku 2.014 eura, čime su u prvom kvartalu 2025. premašile one u Češkoj. Ipak, unatoč ovom rastu, analiza upozorava na rastuću ranjivost hrvatskog tržišta rada. No, tržište je pokazalo iznenađujuću otpornost, uglavnom zbog kroničnog nedostatka radne snage koji je spriječio masovna otpuštanja. Ovaj trend rasta plaća, potaknut reformom u javnom sektoru i pomanjkanjem radnika, mogao bi dodatno potaknuti inflatorne pritiske.
Zagrebačka burza je u srijedu, 21. kolovoza 2025., zabilježila raznolika kretanja dionica unutar Grupe Končar. Dok su vodeći indeksi pokazali blagi rast, dionice Končar d.d. (KOEI) porasle su za 0,71%, dosegnuvši 564,00 EUR, dok su dionice Končar – Distributivni i specijalni transformatori d.d. (KODT2) pale za 0,57%, na 3.480,00 EUR. Ova divergentna kretanja događaju se u kontekstu značajne trgovinske aktivnosti i općeg oporavka tržišta.
Hrvatska je u srpnju 2025. godine zabilježila treće uzastopno mjesečno ubrzanje godišnje inflacije, koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) dosegnula 4,1 posto. Prema Eurostatovoj prvoj procjeni, harmonizirana stopa inflacije (HICP) iznosila je 4,5 posto, čime se Hrvatska, uz Slovačku, svrstala među države Eurozone s najvišim stopama poskupljenja. Najveći doprinos ovom inflatornom pritisku imali su porast cijena hrane, pića, duhana te širokog spektra usluga.
Recent Posts
- Europolova Operacija ‘DECOY II’ Zaustavila Krivotvoritelje Valute: Hrvatska Među 18 Zemalja Sudionica
- Hrvatske plaće nadmašile češke, ali raste zabrinutost za tržište rada
- Mješovita kretanja dionica Končar Grupe na Zagrebačkoj burzi unatoč blagom rastu indeksa
- Hrvatska inflacija nastavlja rasti treći mjesec zaredom, svrstana među najviše stope u Eurozoni
- Izrada vijesti nije moguća: Izvorni materijal nije priložen