Europska unija i Sjedinjene Američke Države približavaju se dogovoru o trgovinskom sporazumu koji bi uveo 15-postotnu carinu na europsku robu, uključujući i automobile. Ova predložena stopa znatno je niža od ranijih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa. Vijest o potencijalnom dogovoru potaknula je optimizam na europskim burzama, posebno među dionicama automobilskih proizvođača, dok Europska komisija istodobno drži spremne protumjere u slučaju neuspjeha pregovora.
Croatia Airlines je objavio detalje svog zimskog reda letenja za sezonu 2025./2026., koji će biti aktivan od 26. listopada 2025. do 28. ožujka 2026. S ciljem poboljšanja cjelogodišnje zračne povezanosti i smanjenja sezonalnosti, kompanija planira ukupno 9.811 letova s preko 1,18 milijuna dostupnih sjedala. Ključne novosti uključuju uvođenje cjelogodišnjih letova na liniji Dubrovnik – Rim, kao i povećanje frekvencija iz Dubrovnika za Frankfurt, što je dio šire strategije jačanja turizma na Jadranu.
Hrvatski upravitelj fondova rizičnog kapitala, AYMO Ventures, objavio je 18. srpnja 2025. prvo zatvaranje svoja dva fonda – AYMO Fonda i AYMO Accelerator Fonda. S ukupnim sredstvima pod upravljanjem od 52 milijuna eura, ovi fondovi predstavljaju značajan iskorak za domaći i regionalni startup ekosustav. Njihov je cilj osigurati prijeko potrebna ulaganja za startup tvrtke u različitim razvojnim fazama.
Hrvatska elektrotehnička tvrtka Končar – Elektroindustrija d.d. sklopila je ugovor vrijedan 15,3 milijuna eura sa Solarnom Elektranom, hrvatskom podružnicom španjolske Acciona Energíe. Dogovor se tiče izgradnje 400 kV trafostanice Promina, nezaobilaznog projekta za priključenje buduće solarne elektrane Promina, najveće u Hrvatskoj, na nacionalnu elektroenergetsku mrežu. Ova elektrana, koja će moći opskrbljivati oko 69.000 kućanstava, ključna je za zelenu tranziciju zemlje, a vijest o sklopljenom ugovoru odmah je potaknula rast Končarevih dionica.
Hrvatska je tijekom lipnja 2025. godine značajno pojačala uvoz električne energije, koji je dosegnuo punih 32 posto ukupne domaće opskrbe. Prema analizi Udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) objavljenoj 18. srpnja 2025., ovaj je udio oštar skok u odnosu na gotovo 20 posto u svibnju te manje od 5 posto u travnju. Takav trend ukazuje na sve veću ovisnost zemlje o stranim izvorima, što pak postavlja ozbiljna pitanja o stabilnosti nacionalnog energetskog sustava, posebice u jeku ljetne sezone.
Na kraju prvog tromjesečja 2025. godine, financijska imovina hrvatskih kućanstava prešla je iznos od 107 milijardi eura, što predstavlja impresivan godišnji rast od 9,2%. Iako je neto financijska imovina zabilježila tek neznatan porast, financijske obveze kućanstava istovremeno su značajno narasle, dosegnuvši gotovo 29 milijardi eura. Ključni pokretači rasta imovine bili su pojačana ulaganja u depozite i investicijske fondove te porast vrijednosti dionica.
TREND
Prosječne bruto plaće u Hrvatskoj nastavljaju značajno rasti, dosegnuvši u ožujku 2.014 eura, čime su u prvom kvartalu 2025. premašile one u Češkoj. Ipak, unatoč ovom rastu, analiza upozorava na rastuću ranjivost hrvatskog tržišta rada. No, tržište je pokazalo iznenađujuću otpornost, uglavnom zbog kroničnog nedostatka radne snage koji je spriječio masovna otpuštanja. Ovaj trend rasta plaća, potaknut reformom u javnom sektoru i pomanjkanjem radnika, mogao bi dodatno potaknuti inflatorne pritiske.
Zagrebačka burza je u srijedu, 21. kolovoza 2025., zabilježila raznolika kretanja dionica unutar Grupe Končar. Dok su vodeći indeksi pokazali blagi rast, dionice Končar d.d. (KOEI) porasle su za 0,71%, dosegnuvši 564,00 EUR, dok su dionice Končar – Distributivni i specijalni transformatori d.d. (KODT2) pale za 0,57%, na 3.480,00 EUR. Ova divergentna kretanja događaju se u kontekstu značajne trgovinske aktivnosti i općeg oporavka tržišta.
Hrvatska je u srpnju 2025. godine zabilježila treće uzastopno mjesečno ubrzanje godišnje inflacije, koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) dosegnula 4,1 posto. Prema Eurostatovoj prvoj procjeni, harmonizirana stopa inflacije (HICP) iznosila je 4,5 posto, čime se Hrvatska, uz Slovačku, svrstala među države Eurozone s najvišim stopama poskupljenja. Najveći doprinos ovom inflatornom pritisku imali su porast cijena hrane, pića, duhana te širokog spektra usluga.
Recent Posts
- Europolova Operacija ‘DECOY II’ Zaustavila Krivotvoritelje Valute: Hrvatska Među 18 Zemalja Sudionica
- Hrvatske plaće nadmašile češke, ali raste zabrinutost za tržište rada
- Mješovita kretanja dionica Končar Grupe na Zagrebačkoj burzi unatoč blagom rastu indeksa
- Hrvatska inflacija nastavlja rasti treći mjesec zaredom, svrstana među najviše stope u Eurozoni
- Izrada vijesti nije moguća: Izvorni materijal nije priložen