Na kraju prvog tromjesečja 2025. godine, financijska imovina hrvatskih kućanstava prešla je iznos od 107 milijardi eura, što predstavlja impresivan godišnji rast od 9,2%. Iako je neto financijska imovina zabilježila tek neznatan porast, financijske obveze kućanstava istovremeno su značajno narasle, dosegnuvši gotovo 29 milijardi eura. Ključni pokretači rasta imovine bili su pojačana ulaganja u depozite i investicijske fondove te porast vrijednosti dionica.
Financijska imovina hrvatskog gospodarstva dosegla je 479 milijardi eura na kraju prvog tromjesečja 2025., prema podacima Hrvatske narodne banke. Iako je ostvaren značajan godišnji rast od 21,1 milijardu eura, zabilježen je i blagi kvartalni pad od 1,5 milijardi eura. Istovremeno, financijske obveze dosegnule su 506 milijardi eura, s rastom na kvartalnoj i godišnjoj razini. HNB pritom naglašava da se nastavlja trend sporijeg rasta financijske imovine i obveza u usporedbi s dinamikom rasta BDP-a.
Hrvatska obrtnička komora (HOK) objavila je u petak, 18. srpnja 2025., da sustavne prepreke i dalje značajno ograničavaju ravnopravan pristup obrtnika sredstvima iz fondova Europske unije. Iako je interes i broj podnesenih prijava porastao, analiza HOK-a pokazala je da su trenutačni uvjeti i struktura natječaja neprilagođeni potrebama mikro i malih poduzetnika. Stoga je Komora predstavila niz konkretnih prijedloga usmjerenih na poboljšanje pristupačnosti i prilagodbu fondova stvarnim razvojnim potrebama obrtnika.
SANKCIJE zadaju probleme ruskim uvoznicima u plaćanjima i logistici, a uteg je i sve slabija…
PREDSJEDNIK Republike Zoran Milanović sudjelovao je danas na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Čazme u povodu…
STRANKA umirovljenika uputila je Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom novog Zakona o…
TREND
Prosječne bruto plaće u Hrvatskoj nastavljaju značajno rasti, dosegnuvši u ožujku 2.014 eura, čime su u prvom kvartalu 2025. premašile one u Češkoj. Ipak, unatoč ovom rastu, analiza upozorava na rastuću ranjivost hrvatskog tržišta rada. No, tržište je pokazalo iznenađujuću otpornost, uglavnom zbog kroničnog nedostatka radne snage koji je spriječio masovna otpuštanja. Ovaj trend rasta plaća, potaknut reformom u javnom sektoru i pomanjkanjem radnika, mogao bi dodatno potaknuti inflatorne pritiske.
Hrvatska je u srpnju 2025. godine zabilježila treće uzastopno mjesečno ubrzanje godišnje inflacije, koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) dosegnula 4,1 posto. Prema Eurostatovoj prvoj procjeni, harmonizirana stopa inflacije (HICP) iznosila je 4,5 posto, čime se Hrvatska, uz Slovačku, svrstala među države Eurozone s najvišim stopama poskupljenja. Najveći doprinos ovom inflatornom pritisku imali su porast cijena hrane, pića, duhana te širokog spektra usluga.
Hrvatski stočari najavili su prosvjede, uputivši izravnu poruku ministru poljoprivrede Davidu Vlajčiću da počne rješavati nagomilane probleme ili podnese ostavku. Njihovo nezadovoljstvo proizlazi iz dugotrajnog zanemarivanja stočarskog sektora te kašnjenja s donošenjem ključnog zakona o poljoprivrednom zemljištu. Objava je uslijedila na konferenciji za medije održanoj u srijedu, 20. kolovoza 2025. godine, u Vukovaru, gradu iz kojeg potječe i sam ministar.
Recent Posts
- Europolova Operacija ‘DECOY II’ Zaustavila Krivotvoritelje Valute: Hrvatska Među 18 Zemalja Sudionica
- Hrvatske plaće nadmašile češke, ali raste zabrinutost za tržište rada
- Mješovita kretanja dionica Končar Grupe na Zagrebačkoj burzi unatoč blagom rastu indeksa
- Hrvatska inflacija nastavlja rasti treći mjesec zaredom, svrstana među najviše stope u Eurozoni
- Izrada vijesti nije moguća: Izvorni materijal nije priložen