Hrvatske autoceste (HAC) objavile su redovitu obavijest o stanju na autocesti A1, posebno na dionici između Lučkog i Karlovca. Iako su kolnici suhi uz promjenjivu naoblaku, preporučuje se oprezna vožnja. Večeras je, naime, na prvom kilometru A1 u smjeru Zagreba, došlo do kvara vozila, zbog čega se promet sada odvija u samo dvije trake.

U prometnoj nesreći koja se dogodila 19. kolovoza 2025. godine oko 21:25 sati na Šišanskoj cesti u Puli, šezdesetogodišnji vozač je, upravljajući neregistriranim i neosiguranim vozilom pod utjecajem 1.10 promila alkohola, sletio s ceste i udario u zid. Zbog izazivanja nesreće i niza prometnih prekršaja, vozač je kažnjen novčanom kaznom od 1.820 eura te mu je izrečena dvomjesečna zabrana upravljanja motornim vozilima.

Na neosvijetljenoj dionici ceste između Bereka i Ivanske, u utorak kasno navečer dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je smrtno stradala 54-godišnja njemačka državljanka, suputnica u vozilu. Vozač, 57-godišnji slovenski državljanin, teško je ozlijeđen. Do nesreće je došlo kada je vozač, iz zasad neutvrđenih razloga, izgubio nadzor nad vozilom i udario u armirano-betonski most.

Na otoku Viru se u utorak, 19. kolovoza 2025., oko 14:20 sati, dogodilo smiono razbojništvo. Nepoznati počinitelji otuđili su neutvrđenu svotu novca iz vozila zaštitarske tvrtke, koje je bilo parkirano ispred pošte. Dok su zaštitari obavljali posao unutar ureda, razbojnici su iskoristili otključano vozilo, munjevito zgrabili torbe s novcem i pobjegli u crnom Mercedesu, stvarajući pritom kaos i paniku među prisutnim građanima.

Dvadesettrogodišnji hrvatski državljanin smješten je u istražni zatvor u Zadru, gdje je osumnjičen za kazneno djelo silovanja koje se navodno dogodilo 17. kolovoza 2025. godine na otoku Pagu. Žrtva je, kao i osumnjičenik, hrvatska državljanka. Državno odvjetništvo u Zadru pokrenulo je službenu istragu, a pritvor je određen prvenstveno zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke.

U posljednje tri godine, oko 30.000 Hrvata vratilo se u domovinu iz inozemstva, pri čemu je znatan broj njih odlučio pokrenuti vlastita mala poduzeća ili obrte. Ove nove poduzetničke inicijative najčešće su usmjerene na sektore građevinarstva, uslužnih djelatnosti i tehničke industrije, često uz podršku državnih programa. Ovaj trend potaknut je spojem novih profesionalnih prilika, snažnijeg osjećaja zajedništva te rastućih troškova života u drugim europskim zemljama.