Zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu ostvarila je povijesni uspjeh u srpnju 2025. godine, postavši najprometniji mjesec otkako zračna luka bilježi putnički promet. Kroz njene terminale prošlo je impresivnih 470.365 putnika, što predstavlja značajan porast od 8,7% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.

Državni zavod za statistiku (DZS) potvrdio je u četvrtak da su potrošačke cijene u Hrvatskoj u srpnju 2025. godine zabilježile godišnji rast od 4,1 posto, što je u skladu s prethodnim procjenama. Glavni uzroci ove inflacije su poskupljenja hrane i bezalkoholnih pića, troškova stanovanja te cijena u ugostiteljskom sektoru.

S obzirom na to da je u Hrvatskoj uvriježena praksa darivanja novca umjesto poklona na vjenčanjima, iznosi koje gosti ostavljaju u kuvertama bilježe porast. Nedavna internetska diskusija na Redditu otkrila je da se dosadašnji iznos od 100 eura po osobi, posebno za bliske prijatelje, često smatra nedovoljnim, potičući time dileme među uzvanicima pred nadolazeću svadbenu sezonu.

Bračka policija završila je kriminalističko istraživanje nad 51-godišnjim muškarcem uhićenim u Supetru. On je prethodno primijećen s oružjem, zabarikadirao se u kući i prijetio aktiviranjem ručne granate. Naknadnom pretragom njegova doma, provedenom po nalogu suda nakon uhićenja, pronađeno je još eksplozivnih naprava i drugih nedopuštenih predmeta, uključujući dodatne ručne granate i topničku granatu.

Branko Salapić (59), osumnjičen kao ključna figura u međunarodnim mrežama trgovine drogom i član velikog hrvatskog narko-kartela, uhićen je u Dubaiju 13. kolovoza 2025. Njegovo uhićenje uslijedilo je dok je pokušavao produljiti vizu, ne znajući da je za njim raspisana međunarodna tjeralica. Hrvatska se priprema za podnošenje zahtjeva za njegovo izručenje, budući da je Salapić ranije izbjegao uhićenje u sklopu opsežne antinarkotičke operacije.

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) objavilo je podatke prema kojima je Hrvatska od 1. siječnja do 31. srpnja 2025. godine odobrila 115.023 dozvole za boravak i rad stranim državljanima. Ovaj značajan broj jasno pokazuje stalnu potražnju za inozemnom radnom snagom u zemlji, osobito u ključnim sektorima poput turizma, građevinarstva i industrije. Najviše radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Nepala i Srbije, čime se aktivno popunjavaju nedostaci na domaćem tržištu rada.