Nedavno objavljeno izvješće Deutsche Banke otkrilo je značajnu razliku u cijenama osnovnih prehrambenih proizvoda među europskim gradovima. Podaci iz srpnja 2025. pokazuju da se ista košarica od 19 uobičajenih namirnica u Parizu plaća 107.20 eura, dok je u Zagrebu dostupna za 66.91 euro. To implicira da je nabava svakodnevnih potrepština u Parizu skuplja za približno 40 eura u usporedbi s hrvatskom prijestolnicom.

Znanstvenici su nedavno otkrili jedinstven fenomen na Grenlandu: 2014. godine, golema količina otopljene vode akumulirala se ispod ledenog pokrova te je pod snažnim pritiskom probila desetke metara debelog leda i izbila na površinu. Ovaj, prvi takav dokumentirani događaj, ne samo da otkriva dosad nepoznatu razornu moć podledeničkih jezera, već pruža i ključan uvid u buduće promjene Grenlanda uslijed ubrzanog topljenja.

Nezapamćeni tehnički kvar unutar Nacionalne službe zračnog prometa (NATS) u Southamptonu, Velika Britanija, izazvao je opsežne poremećaje u zračnom prometu diljem Ujedinjenog Kraljevstva te se proširio i na međunarodne letove. Posljedice su osjetile stotine tisuća putnika, uključujući mnoge u Hrvatskoj, koji su se suočili s otkazanim letovima, preusmjeravanjima i dugim kašnjenjima. Situaciju je dodatno usložio hakerski napad na IT sustav Zračne luke Split u Hrvatskoj, koji se dogodio istovremeno i otežao odobrenja za polijetanja i slijetanja.

Hrvatsku političku scenu 25. srpnja 2025. godine obilježavaju duboke podjele oko mogućeg priznanja Palestine kao neovisne države. Dok oporbene stranke Možemo! i SDP, uz snažnu podršku predsjednika Zorana Milanovića, zagovaraju ovaj potez, Vlada premijera Andreja Plenkovića zauzima oprezan stav. Ova rasprava odvija se u kontekstu globalnih poziva za rješavanje humanitarne krize u Gazi i poštivanje međunarodnog prava.

Prema novom izvješću iz 2025. godine, globalna utrka u umjetnoj inteligenciji između Sjedinjenih Američkih Država i Kine intenzivira se, donoseći sa sobom dalekosežne geopolitičke implikacije. Sjedinjene Države trenutačno prednjače u razvoju generativne UI i posjeduju dominantan ekosustav čipova, dok Kina snažno ulaže u vlastitu državnu strategiju razvoja umjetne inteligencije i 5G mreža. Ova borba za digitalnu dominaciju utječe na zemlje diljem svijeta, uključujući Hrvatsku, prisiljavajući ih da redefiniraju svoje pozicije unutar sve promjenjivijeg globalnog poretka.