Hrvatska je ostvarila značajan ekonomski i financijski preokret, službeno mijenjajući svoj status iz primatelja financijske pomoći u vjerovnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Ova transformacija, objavljena 6. kolovoza 2025. godine, nedvojbeno potvrđuje jačanje financijske pozicije zemlje i njezinu sposobnost doprinosa globalnoj monetarnoj stabilnosti. Nekadašnja korisnica MMF-ovih paketa pomoći, posebno tijekom devedesetih i dvijetisućitih, Hrvatska se sada pridružuje ekskluzivnom klubu od pedesetak zemalja koje svojim sredstvima podupiru globalne financijske operacije Fonda.
Formalizacija ovog novog statusa ostvarena je uključivanjem Hrvatske u MMF-ov Plan financijskih transakcija. Prema izvješću, Hrvatska narodna banka (HNB) je u travnju 2025. godine izvršila svoju prvu uplatu u okviru MMF-ovog odobrenog zajma drugoj zemlji, čime je označena praktična primjena novostečene uloge. Hrvatska se time pridružuje skupini od 53 države članice, uključujući 18 zemalja eurozone, koje aktivno sudjeluju u ovom planu.
Cjelokupni proces, od inicijalne procjene do operativne provedbe, odvijao se kroz nekoliko faza. MMF je procjenu hrvatske vanjske pozicije, ključnu za stjecanje statusa vjerovnika, završio u siječnju 2025. godine. Po odobrenju Izvršnog odbora MMF-a, Hrvatska je krajem siječnja 2025. godine formalno dodana na popis zemalja sudionica u Planu financijskih transakcija. Ova značajna vijest, koja predstavlja krunu višegodišnjih napora, objavljena je javnosti 6. kolovoza 2025. godine.
Ovaj impresivan pomak nije slučajan, već je izravna posljedica snažnog gospodarskog rasta Hrvatske u proteklim godinama. Zemlja je sustavno smanjivala javni i vanjski dug te bilježila značajno poboljšanje stanja tekućeg računa. Jedan od ključnih faktora koji je uvelike pridonio pozitivnoj ocjeni MMF-a i omogućio prelazak u status vjerovnika bio je ulazak Hrvatske u eurozonu 2023. godine, čime je stekla pristup globalnoj rezervnoj valuti – euru.
Mehanizam sudjelovanja podrazumijeva da hrvatska Vlada ovlašćuje HNB za izvršavanje financijskih obveza koje proizlaze iz Plana financijskih transakcija, koristeći pritom vlastita sredstva HNB-a. Kada MMF zatraži sredstva za zajam, HNB transferira potrebni iznos sa svog euro računa, putem sustava TARGET, izravno u zemlju korisnicu zajma. Ovim činom, Hrvatska istodobno povećava svoju pričuvnu poziciju unutar MMF-a, kao i ukupne međunarodne pričuve zemlje. Eksperti iz HNB-a, poput Ane Martinis, direktorice Direkcije za odnose s međunarodnim financijskim institucijama, i Marka Olenkovića, višeg savjetnika u istoj direkciji, detaljno su objasnili ove procese.
Ovim se potezom Hrvatska etablirala kao aktivni sudionik u globalnoj financijskoj arhitekturi, prelazeći iz pozicije primatelja pomoći u zemlju koja aktivno pridonosi multilateralnoj suradnji i stabilnosti svjetskog gospodarstva. Ovaj razvoj događaja ne samo da naglašava financijsku otpornost i uspjeh hrvatske ekonomske politike, već i jača njezin međunarodni ugled i utjecaj.