Hrvatska je objavila najnovije turističke brojke koje za srpanj 2025. pokazuju mješovite rezultate, no istovremeno potvrđuju jasan uzlazni trend za prvih sedam mjeseci tekuće godine. Premda je srpanj zabilježio blagi pad u dolascima i noćenjima u odnosu na isti mjesec prošle godine, ukupni pokazatelji od siječnja do srpnja 2025. nastavljaju bilježiti rast, signalizirajući stabilnu izvedbu hrvatskog turističkog sektora.
Tijekom srpnja 2025. godine, Hrvatska je ugostila 4,6 milijuna posjetitelja, što označava smanjenje od 2% u usporedbi sa srpnjem 2024. Broj ostvarenih noćenja iznosio je 29,2 milijuna, bilježeći pad od 1%. Gotovo 4,2 milijuna dolazaka i približno 26 milijuna noćenja ostvarili su strani posjetitelji, pri čemu su obje kategorije pale za 1-2%. Domaći turizam također je zabilježio blagi pad, s 429.000 dolazaka i 3,3 milijuna noćenja, što predstavlja smanjenje od 1% u odnosu na srpanj prošle godine. Analiza smještajnih kapaciteta pokazuje pad od 2,3% u noćenjima u privatnom smještaju i 1,1% u kampovima, dok su hoteli zabilježili rast od 2,3%, ostvarivši preko 4,8 milijuna noćenja. Njemačka je ostala najveće emitivno tržište, no dolasci iz Njemačke pali su za oko 7% u srpnju, slično kao i oni iz Slovenije i Austrije, dok su posjetitelji iz Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država bilježili porast.
Ipak, unatoč srpanjskom usporavanju, kumulativne brojke za prvih sedam mjeseci 2025. godine ostaju pozitivne. Hrvatsku je ukupno posjetilo 12,2 milijuna turista, što predstavlja porast od 2% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Broj noćenja porastao je za 2%, dosegnuvši 58,7 milijuna. Strani dolasci povećani su za 1% na 10,3 milijuna, uz ostvarenih 51,4 milijuna noćenja. Domaći turizam pokazao je još snažniji rast, s porastom dolazaka od 8% na 1,8 milijuna te noćenja od 6% na 7,3 milijuna.
Izvedba Zagreba u srpnju 2025. posebno se ističe, s obzirom na porast turističkih dolazaka od 2% (151.884) i značajan rast noćenja od 8% (281.972) u odnosu na srpanj 2024. Njemačka, Sjedinjene Američke Države i Španjolska bili su vodeća međunarodna emitivna tržišta za glavni grad u tom razdoblju. Pad u srpnju dijelom se pripisuje kasnijem početku školskih praznika u ključnim njemačkim saveznim državama. Dodatno, na odluke putnika utjecali su i širi čimbenici poput povećane konkurencije mediteranskih destinacija, rastući troškovi putovanja, promjene u kalendaru blagdana te ekonomska neizvjesnost. S druge strane, kontinuirani rast Zagreba rezultat je strateškog fokusa na obogaćivanje posjetiteljskog iskustva kroz kulturnu ponudu, razvoj poslovnog turizma, poboljšanje infrastrukture i bogat kalendar događanja, što očito privlači sve veći broj posjetitelja.