Vlasnici bespravno izgrađenih objekata u Hrvatskoj dobivaju novu priliku da riješe dugogodišnji problem nelegaliziranih nekretnina. Hrvatska Vlada je, naime, najavila uvođenje takozvanog “popravnog roka” za legalizaciju, što predstavlja značajnu mogućnost za sve one koji su, iz različitih razloga, propustili ranije zakonske rokove.
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, potvrdio je ovu inicijativu, najavivši da se usvajanje novog zakonodavstva očekuje do kraja tekuće godine, a detalji bi trebali biti poznati oko 7. i 8. kolovoza 2025. Ključna izmjena leži u ukidanju ranijeg roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, koji je istekao 30. lipnja 2018. godine.
Pravo na legalizaciju imat će svi objekti izgrađeni prije 21. lipnja 2011., pod uvjetom da se njihovo postojanje može dokazati putem zračnih snimki iz tog razdoblja. Vlada pritom naglašava kako se ne radi o potpuno novom procesu legalizacije, već o “izmjeni” ili “ispravku” postojećih propisa. Cilj je ovoga poteza rješavanje akumuliranih problema u zemljišnim knjigama te uređenje imovinskopravnih odnosa.
Ovaj Vladin potez osmišljen je kako bi se vlasnicima nekretnina omogućilo prevladavanje pravnih prepreka koje im trenutno onemogućuju prodaju, darovanje, hipotekarno opterećenje ili registraciju poslovnih subjekata. Uvjeti za legalizaciju bit će slični onima propisanima ranijim zakonima iz 2011., 2012. i 2017. godine, no očekuje se da će sam proces biti znatno učinkovitiji zahvaljujući digitalnoj obradi podataka. Potrebna dokumentacija uključivat će potvrdu Državne geodetske uprave o datumu izgradnje, geodetsku snimku te arhitektonsku snimku izvedenog stanja objekta.
Važno je napomenuti da legalizacija neće biti moguća za objekte izgrađene na pomorskom dobru, u parkovima prirode, unutar infrastrukturnih koridora te na državnom, šumskom i vodnom zemljištu.
Iako ova inicijativa otvara vrata za rješavanje problema brojnim građanima, istovremeno je izazvala određeno nezadovoljstvo među strukom i dijelom građana koji su se u prošlosti pridržavali zakona i podmirili sve potrebne naknade i troškove. Njihova zabrinutost proizlazi iz osjećaja nepravde prema onima koji su već prošli kroz često složen i skup proces legalizacije.