S ratom na Bliskom istoku i rizikom od vojnog sukoba SAD-a i Kine oko Tajvana, analitičari očekuju da će cijene zlata ostati povišene. U tom kontekstu, BestBrokers je ispitao potražnju za zlatom središnjih banaka tijekom 2024. i početka 2025. koristeći podatke Svjetskog vijeća za zlato kako bi identificirao najveće kupce i vlasnike, piše Geopolitika News.
Izvješće ističe rastuću divergenciju u strategijama rezervi središnjih banaka: manja gospodarstva koncentriraju svoje rezerve u zlatu kao zaštitu od nestabilnosti valute, dok veća gospodarstva i dalje dominiraju u apsolutnom volumenu. “Cijene zlata počele su rasti prošle godine jer su i središnje banke i investitori tražili sigurniju imovinu usred rastućih geopolitičkih napetosti i ekonomske nesigurnosti”, primijeili su iz BestBrokers.
Rast je pomogao da cijena zlata do lipnja premaši 3400 dolara po unci, što ga čini drugom najvećom rezervnom imovinom u svijetu, prestigavši euro. Među zemljama s najvećim udjelom zlata u državnim rezervama, Bolivija je na vrhu popisa. U prosincu 2024. posjedovala je 22,5 tona, što je – 96,5% ukupnih rezervi – u vrijednosti od 2,73 milijarde dolara (2,37 milijardi eura). “Značajno je da Bolivija nije ni kupovala ni prodavala zlato od 2002.”, navodi se u izvješću.
Venezuela je druga, sa 161,2 tone, što čini 89,9% njezinih rezervi ili 16,95 milijardi eura. Portugal, s 382,7 tona, drži 84,7% svojih rezervi u zlatu – procijenjenih na 40,24 milijarde eura u travnju 2025. To odražava dugogodišnju preferenciju za zlato kao stabilno sredstvo pohrane vrijednosti.
U apsolutnom iznosu, SAD ostaje dominantan globalni vlasnik s 8.133,5 tona procijenjenih na 985,6 milijardi dolara (855,2 milijarde eura). Zlato čini 78,6% ukupnih američkih rezervi. Njemačka slijedi s 3.351,1 tonom vrijednih 406,1 milijardi dolara (352,4 milijarde eura) – što predstavlja 78% njezinih rezervi. Kina, unatoč tome što drži 2.294,5 tona, drži samo 6,8% svojih rezervi u zlatu. One se procjenjuju na 278 milijardi dolara (241 milijardu eura), što odražava strategiju koja daje prioritet diversifikaciji u devizama i drugoj imovini.