Žene već dugi niz godina zagovaraju produljenje plaćenog porodiljnog dopusta, ističući kao ključne prednosti dublju povezanost s novorođenčetom, očuvanje mentalnog zdravlja te unapređenje ravnopravnosti na radnom mjestu.
Međutim, novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Health Economics ukazuje na povezanost između duljine porodiljnog dopusta i povećane vjerojatnosti razvoja nezdravih navika kasnije u životu, piše New York Post.
Povećava se vjerojatnost za naviku pušenja
Istraživači su pratili više od 8500 majki iz 14 europskih zemalja u razdoblju od 1960. do 2010. godine i otkrili su da se duži porodiljni dopusti povezuju s povećanim brojem pauza za pušenje.
Za svaki dodatni mjesec porodiljnog dopusta, vjerojatnost da će žena kasnije razviti naviku pušenja povećava se za 1,2 posto. Također, ukupno vrijeme tijekom kojeg žena puši produljilo se u prosjeku za sedam mjeseci, dnevni broj popušenih cigareta povećao se za 0,2 komada, a pokazatelj “paket-godina” – koji računa koliko kutija cigareta netko popuši dnevno i koliko dugo puši, odnosno koliko je ukupno izložen štetnim učincima pušenja – porastao je za 0,6 posto.
Ovi rezultati iznenadili su znanstvenike. “U početku smo pretpostavljali da će duži prekidi u karijeri, odnosno dulji odlasci s posla zbog roditeljskog dopusta, dovesti do smanjenja pušenja kod majki. Međutim, naša studija jasno pokazuje da se vjerojatnost pušenja u kasnijem životu povećava proporcionalno duljini roditeljskog dopusta. Porodiljni i roditeljski dopust imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja, a na kratki rok njihova korist nadmašuje druge čimbenike. Ipak, ako je trajanje dopusta pretjerano dugo, mogu se pojaviti dodatni financijski pritisci, društvena izolacija i profesionalni nedostaci, što može potaknuti pušenje kao mehanizam suočavanja sa stresom”, objašnjava Sonja Spitzer, demografkinja sa Sveučilišta u Beču, u službenom priopćenju.
Uzroci vraćanja nezdravoj navici
Porast učestalosti pušenja bio je posebno izražen kod majki koje nisu primale financijsku potporu od svojih partnera nakon rođenja djeteta.
“Financijske teškoće u već osjetljivom životnom razdoblju, poput razdoblja oko poroda, dodatno pojačavaju pritisak, a taj stres dugoročno ima značajan utjecaj na zdravstvene navike”, ističe Spitzer.
Iako se na prvi pogled može činiti suprotno, podaci upućuju na to da kraći porodiljni dopusti mogu imati zaštitnu ulogu u sprječavanju razvoja navike pušenja.
“Naši rezultati jasno ukazuju da se vjerojatnost pušenja u kasnijem životu povećava s produljenjem trajanja roditeljskog dopusta. Iako još nije u potpunosti razjašnjeno zbog čega je tomu tako, naši nalazi podudaraju se s dosadašnjim istraživanjima i prikupljenim podacima”, dodaje.
Ovi rezultati potvrđuju nalaze ranijih istraživanja, među kojima i studiju iz 2012. godine koja je pokazala da se više od 40 posto žena koje su prestale pušiti tijekom trudnoće ponovno vraća pušenju unutar prvih šest mjeseci nakon poroda.
Brojna istraživanja ukazuju da produljena razdoblja neaktivnosti na radnom mjestu povećavaju rizik od pušenja, što se najvjerojatnije povezuje sa stresom, gubitkom dnevne strukture i dosadom.
Ovo novo istraživanje pokazuje da, iako duži porodiljni dopust može donijeti određene koristi za mentalno zdravlje – poput jačanja veze s djetetom i smanjenja rizika od postporođajne depresije – istovremeno može predstavljati neočekivane dugoročne zdravstvene rizike.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Koliko roditelji razumiju svoju djecu? U jednoj stvari mnogi griješe! Psihologinja: ‘Dobili smo kontraefekt’