Mnogi direktori znaju kakve zaposlenike žele u svojoj tvrtki i mogu jasno navesti najvažniju osobinu koju traže kod kandidata za posao.
Za Monicu Cepak, izvršnu direktoricu Wispa, tvrtke specijalizirane za proizvode u području ženskog reproduktivnog zdravlja, ta je osobina sposobnost suradnje s kolegama, osobito pri rješavanju problema.
Kako bi otkrila posjeduje li kandidat tu meku vještinu, Cepak im tijekom razgovora za posao postavi konkretno pitanje: “Koji je najteži problem koji ste morali riješiti na poslu i kako ste došli do rješenja?”
Ako odgovor kandidata uključuje suradnju među različitim odjelima – primjerice, rad s članovima drugih timova na rješavanju problema – to je dobar pokazatelj da osoba zna raditi u timu i redovito traži uvid od kolega, rekla je Cepak za CNBC Make It.
S druge strane, odgovor poput: “Oh, sve sam napravio sam” jasan je znak da kandidat “ne može dobro funkcionirati u našem radnom okruženju, jer nitko ne može riješiti svaki problem samostalno. Mi smo tim na kraju dana, a vaša sposobnost rješavanja problema kroz suradnju s drugima je ključna,” dodaje Cepak, koja ima gotovo deset godina iskustva na izvršnim pozicijama.
No, Cepak nije jedina direktorica koja traži specifične osobine kod zaposlenika. Evo još dva primjera osobina koje su direktorima izrazito važne:
Uravnoteženje ambicije i fokusa
Zig Serafin, direktor Qualtricsa, tvrtke za upravljanje korisničkim iskustvom, cijeni zaposlenike koji mogu donositi velike ideje, no koji pritom ne zanemaruju svakodnevne radne obveze.
Izuzetno uspješni ljudi, kaže Serafin, znaju kako “imati glavu u oblacima, a noge čvrsto na zemlji”, smatra Serafin. Ljudi koji stalno predlažu nove projekte, ali ih nikada ne dovrše, zapravo ne pokazuju stvarnu ambiciju. Isto vrijedi i za one koji se ne znaju nositi s više zadataka odjednom – takvi se u pravilu ne zadrže dugo u tvrtki.
Tijekom razgovora za posao, menadžeri mogu procijeniti ovu osobinu pomoću pitanja poput:
“Ispričajte mi situaciju kada ste morali uskladiti dugoročni cilj s hitnim zadatkom. Kako ste rasporedili svoje vrijeme? Ili pak: Opišite situaciju u kojoj ste morali promijeniti svoju rutinu kako biste se bolje uskladili s ciljevima tvrtke. Je li vam bilo teško prilagoditi se tome?”
Na takva bihevioralna pitanja najbolje je odgovarati koristeći metodu STAR (Situacija, Zadatak, Akcija, Rezultat), savjetuje karijerni stručnjak s Harvarda, Gorick Ng: ukratko opišite situaciju ili problem, objasnite zadatak koji ste morali izvršiti, opišite koje ste korake poduzeli i navedite rezultat.
Pokazivanje intelektualne radoznalosti
Michael Ramlet, direktor globalne analitičke tvrtke Morning Consult, naglašava važnost intelektualne radoznalosti – osobito u eri ubrzanog razvoja umjetne inteligencije.
Kako ljudi i organizacije sve više ovise o AI tehnologijama, zaposlenici koji aktivno postavljaju pitanja i traže rješenja za izazove postaju ključni, rekao je Ramlet.
“Kad razmislite o generativnoj umjetnoj inteligenciji i o upitima koje ljudi upisuju, vidite da je još uvijek ključno znati postaviti pravo pitanje,” ističe Ramlet. “Zato će intelektualna radoznalost, po meni, biti osobina po kojoj ćemo se razlikovati”, zaključio je