OD KASNIH večera do ponoćnih zalogaja – ponekad jednostavno nije moguće izbjeći kasnije obroke. No, prema istraživanju objavljenom u časopisu Cell Metabolism, jedenje kasno navečer može imati neželjene i potencijalno štetne posljedice. Evo što su znanstvenici otkrili.
Istraživanje učinka kasnog jedenja
Autori studije objasnili su da su se u ovom istraživanju usredotočili na tri ključna faktora povezana s regulacijom tjelesne mase i rizikom od pretilosti: apetit, potrošnju energije (odnosno sagorijevanje kalorija) i molekularne promjene u masnom tkivu.
Kako bi to ispitali, 16 sudionika s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću pratilo je dva rasporeda obroka. Prvi je bio tzv. “rani raspored obroka”, dok je drugi bio potpuno isti, samo s pomakom od četiri sata (npr. večera u ranom rasporedu bila je u 17 sati, a u kasnom u 21 sat).
Kako je provedeno istraživanje
Tijekom oba rasporeda sudionici su pratili razinu gladi, davali uzorke krvi te im je mjereno sagorijevanje kalorija i tjelesna temperatura. Neki su sudionici također dali uzorke masnog tkiva za dodatna testiranja.
Znanstvenici su pritom pažljivo uklonili druge moguće varijable koje bi mogle utjecati na rezultate – poput rasporeda spavanja i vrste hrane koju su ispitanici konzumirali.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Što su otkrili?
Rezultati su pokazali da kasno jedenje doista može biti povezano s povećanim rizikom od debljanja, osobito kod osoba koje već imaju višak kilograma.
Kada su sudionici pratili kasni raspored obroka, budili su se s više gladi, manje učinkovito sagorijevali kalorije i imali masno tkivo koje je pokazivalo znakove ubrzanog nakupljanja masnoće. “Otkrili smo da jedenje četiri sata kasnije značajno utječe na razinu gladi, način na koji tijelo troši kalorije nakon obroka i način na koji skladišti masnoće”, objasnila je autorica studije dr. Nina Vujović.
Budući da su u istraživanju sudjelovale isključivo osobe s prekomjernom težinom ili pretilošću, znanstvenici napominju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo odnosi li se isti učinak i na širu populaciju.
No s obzirom na to da se već ranije pokazalo kako kasni obroci mogu ometati san i uzrokovati skokove šećera u krvi, vrijedi ih izbjegavati i zbog drugih razloga. Sve je više istraživanja koja potvrđuju negativne učinke kasnog jedenja na organizam – a ova studija još je jedan razlog više da veće obroke rasporedimo ranije tijekom dana.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.