Kao što smo ranije napisali, Donald Trump naredio je raspoređivanje 2000 pripadnika Nacionalne garde u Los Angeles radi suzbijanja nereda nakon racija usmjerenih na ilegalne migrante.
No, ovo nije prvi put da američki predsjednik najavljuje korištenje oružanih snaga na tlu SAD-a. Nakon nereda izazvanih smrću Georgea Floyda 2020. godine, Trump je pozvao guvernere saveznih država da pošalju snage u Washington D.C. kao odgovor na prosvjede; mnogi su to i učinili, dok su oni koji su odbili, zadržali snage u svojim državama.
Trump je i ranije iznosio planove o korištenju Nacionalne garde za pomoć saveznim agentima ICE-a u provođenju deportacija u sklopu oštrije imigracijske politike.
Iako Nacionalna garda u pravilu djeluje pod zapovjedništvom saveznih država, postoje zakonski mehanizmi koji omogućuju predsjedniku da je aktivira u određenim okolnostima, primjerice u slučaju pobune ili kada je ugrožena provedba saveznih zakona.
Jedan od glavnih pravnih temelja za takvu aktivaciju je Zakon o pobuni (Insurrection Act), koji omogućuje predsjedniku da federalizira Nacionalnu gardu u izvanrednim situacijama.
Primjerice, bivši američki predsjednik George H.W. Bush iskoristio je ovaj zakon 1992. godine tijekom nereda u Los Angelesu nakon oslobađajuće presude policajcima optuženima za premlaćivanje Rodneyja Kinga. Tada su, na zahtjev gradonačelnika i guvernera Kalifornije, federalne snage raspoređene kako bi se uspostavio red u gradu, navodi BBC.
Važno je napomenuti da su zakoni koji reguliraju ovakve intervencije donekle nejasni i ostavljaju prostor za tumačenje, osobito u pogledu odnosa između savezne i državne vlasti te ovlasti predsjednika da samostalno aktivira Nacionalnu gardu bez pristanka guvernera.