Globalne cijene hrane dosegnule su najvišu razinu u posljednje dvije godine tijekom srpnja 2025., prvenstveno zbog značajnog poskupljenja biljnih ulja i mesa. Ovaj globalni trend zabilježen je usporedo s ubrzanjem inflacije u Hrvatskoj, gdje je godišnja stopa inflacije u srpnju dosegnula 4,1%. Podaci, koje je prikupila Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda, ukazuju na složenu dinamiku koja oblikuje globalno tržište hrane.
FAO-ov indeks cijena hrane (FFPI) dosegao je 130,1 bod u srpnju 2025., što je porast od 1,6% u odnosu na lipanj iste godine. Riječ je o najvišoj razini indeksa u posljednje dvije godine, što signalizira značajan pritisak na potrošače diljem svijeta. U Hrvatskoj je, pak, rast cijena hrane bio ključan čimbenik u ubrzanju nacionalne stope inflacije na 4,1% u srpnju, što predstavlja najvišu stopu zabilježenu od ožujka prethodne godine. Detaljna izvješća koja opisuju ove nalaze objavljena su 8. i 9. kolovoza 2025., dodatno potvrđujući razmjere ovog izazova.
Najveći doprinos srpanjskom porastu globalnih cijena dali su sektori biljnih ulja i mesa. Cijene biljnih ulja zabilježile su skok od 7,1% u odnosu na lipanj, dosegnuvši najvišu razinu u posljednje tri godine. Glavni pokretači ovog rasta bili su palmino, sojino i suncokretovo ulje. Poskupljenje suncokretovog ulja bilo je posebno izraženo zbog smanjene dostupnosti izvoza iz regije Crnog mora, dok je umjereni pad cijena repičinog ulja, zabilježen nakon europske žetve, donekle ublažio ukupan porast. Istodobno, cijene mesa porasle su za 1,2%, dosegnuvši rekordno visoku razinu otkako je FAO počeo prikupljati te podatke. Poskupljenje se prvenstveno odnosilo na govedinu i janjetinu, uz blagi rast cijena peradi. Nasuprot tome, cijene svinjetine pale su zbog obilne ponude i smanjene globalne potražnje, posebno unutar Europske unije.
Dok su cijene ulja i mesa rasle, sektor žitarica zabilježio je blagi pad cijena od 0,8% u srpnju, prvenstveno zahvaljujući dobroj žetvi pšenice na sjevernoj hemisferi. Ipak, i dalje postoje zabrinutosti vezane uz konačne prinose kukuruza i jarog ječma zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u ključnim poljoprivrednim regijama Sjeverne Amerike i Istočne Europe. Cijene šećera nastavile su padati peti mjesec zaredom, bilježeći neznatno smanjenje od 0,2% u odnosu na lipanj, što ukupno predstavlja pad od 13,5% na godišnjoj razini u usporedbi sa srpnjem 2024., a sve zahvaljujući obilnoj ponudi s Tajlanda. Indeks mliječnih proizvoda također je zabilježio blagi pad od 0,1%. Sve ove fluktuacije naglašavaju složenost globalnog tržišta hrane i njegov neizbježan utjecaj na svakodnevni život potrošača, uključujući i građane Hrvatske.