Mislav Herman doživio je fijasko na posljednjim lokalnim izborima, no unatoč tomu, ima razloga za optimizam. Naime, prema izvorima iz krugova bliskih HDZ-u, Hermanu je iz vrha stranke obećano da će postati predstojnik Klinike za ženske bolesti i porodništvo u Petrovoj ulici u Zagrebu ako odradi izbornu utrku kao stranački kandidat. Ta se informacija pojavila nakon što Herman nije uspio ući u drugi krug izbora za gradonačelnika Zagreba, te je postalo jasno da su mu od početka šanse bile veoma male. “Hermanu je doslovno obećana Petrova bolnica ako pristane za HDZ odraditi lokalne izbore”, uvjeravaju nas upućeni izvori. A ta se informacija nadovezuje na činjenicu da je Herman još ujesen prošle godine pokušao doći na čelo Petrove bolnice, no ondašnji ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić poništio je natječaj za predstojnika. Tada je već bio izabran dr. Goran Vujić, no izgleda da je premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković već tada gurao Hermana pa je doneseno rješenje o ukidanju natječaja.
Vujić je dobio službenu odluku da je izabran, no tjedan dana poslije natječaj je poništen. Ćorušić je najprije dobio “mig” da izabere Hermana, iako su obojica članovi zagrebačkog HDZ-a, ali se nakon Plenkovićeve intervencije sve promijenilo. Vujić, inače pročelnik Zavoda za ginekološku onkologiju, uživa velik ugled među kolegama, a u njegovu obranu stali su i ministar branitelja Tomo Medved te bivši ministar obrane Damir Krstičević. Prema istim izvorima, Vujić je zbog šoka navodno završio na bolovanju. Nakon što je natječaj ukinut, Ćorušić je tražio da profesor Slavko Orešković ostane na mjestu v. d. predstojnika još godinu dana. Orešković je to isprva odbio, ali je, prema tvrdnjama izvora, pristao nakon prijetnje otkazom.
Sada je na čelu KBC-a Zagreb Fran Borovečki, novi ravnatelj koji je izabran nakon Ćorušićeve smrti. Ujedno, formalno je on nadležan za imenovanje novog predstojnika Klinike za ženske bolesti i porodništvo u Petrovoj ulici. Ostaje nam vidjeti hoće li se ovoga puta Plenkovićev nalog realizirati, odnosno hoće li Herman biti nagrađen za statiranje na lokalnim izborima. Herman je u toj utrci osvojio 36.944 glasa, što čini 12,97 posto ukupnih glasova, te je zauzeo treće mjesto. Dakle, nije ušao u drugi krug izbora, u koji su se plasirali Tomislav Tomašević (Možemo – SDP) s 47,59 posto i Marija Selak Raspudić (nezavisna lista) s 15,67 posto glasova.
Plenković napravio dogovor koji se odnosi na tisuće građana: Tiče se ljudi na slovenskoj granici
Rano otkrivanje
Nakon objave rezultata Herman je zahvalio biračima, volonterima i stručnom stožeru, istaknuvši da je kampanja bila afirmativna i usmjerena na rješenja, a ne na bavljenje kaznenim prijavama, što su činili neki drugi kandidati. Čestitao je kandidatima koji su ušli u drugi krug i pozvao birače HDZ-a da dalje glasaju po savjesti. Unatoč neuspjehu u utrci za gradonačelnika, Hermanova lista (HDZ u koaliciji s DP-om, HSU-om i HSS-om) osvojila je 15,09 posto glasova za Gradsku skupštinu Grada Zagreba, čime je dobila 8 od ukupno 47 mjesta, što je čini drugom najjačom listom u Skupštini, iza koalicije Možemo – SDP, koja je osvojila 25 mjesta.
Tijekom kampanje Herman se nije bavio samo zdravstvenim problemima, što mu je uža specijalnost, no isticao je zdravstvo kao jedno od ključnih pitanja. Više je puta tijekom kampanje oštro kritizirao aktualnu zagrebačku vlast, optužujući je za zanemarivanje infrastrukturnih projekata, uključujući i one u zdravstvu. Posebno je naglasio neuspjeh u povlačenju europskih sredstava za modernizaciju vodoopskrbne mreže, što je, kako je rekao, bila propuštena prilika za poboljšanje javnog zdravlja i infrastrukture u cjelini. “Grad nije iskoristio raspoloživa sredstva iz europskih fondova i time je izravno naštetio zdravlju građana Zagreba”, upozorio je Herman.
Također je upozorio na, kako kaže, kronično zanemarivanje preventivne zdravstvene skrbi u gradskoj politici, istaknuvši da Zagreb mora imati jasnu strategiju javnog zdravstva. Pozvao je na veća ulaganja u preventivne programe, rano otkrivanje bolesti i edukaciju stanovništva, navodeći kako se dugoročno time štedi novac i spašavaju životi. U svom izbornom programu Herman je najavio povećanje plaća svim građanima Zagreba, s naglaskom na zdravstvene djelatnike. Prema njegovim riječima, cilj te mjere trebao je biti zadržavanje medicinskog kadra u Zagrebu i poboljšanje radnih uvjeta u zdravstvenim ustanovama. “Zdravstveni sustav ovisi o ljudima. Ako izgubimo ljude, izgubit ćemo sve”, izjavio je.
Nužan korak
Naglasio je i potrebu za dodatnim stimulacijama za medicinske sestre i tehničare, uključujući subvencionirano stanovanje i prijevoz, posebno za one koji rade u noćnim i smjenskim satima. Prema njegovu programu, to bi bilo ključno za zadržavanje osoblja koje se sve češće odlučuje za rad u inozemstvu. Jedan od ključnih naglasaka Hermanove kampanje bila je obnova bolnica i drugih zdravstvenih objekata oštećenih u potresima. Više je puta naglasio da je Vlada, pod HDZ-ovim vodstvom, osigurala značajna sredstva za tu svrhu. Kao primjere naveo je projekte obnove KB-a Merkur i Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj, koje su financirane sredstvima iz Fonda solidarnosti EU-a i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
“Obnova nije samo povratak na staro nego i modernizacija sustava. Na primjeru KB-a Merkur vidimo što znači kada se politička volja spoji s organizacijom i financijskim sredstvima. To je put kojim želimo ići”, rekao je Herman. Dodao je kako obnova zdravstvene infrastrukture ne smije ovisiti o improvizaciji i kašnjenju. Kritizirao je trenutačni tempo radova na nekim ključnim objektima, poput zgrade u Petrovoj ulici, gdje su zbog radova porodi prebačeni u improvizirane prostore u koje ne može doći pratnja.
U listopadu 2023. Herman je, tijekom rasprave u Gradskoj skupštini, podržao prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim se osnivačka prava nad općim bolnicama prenose s lokalne samouprave na državu. Tvrdio je da je to nužan korak za uređenje sustava i preduvjet za dobivanje sredstava iz fondova EU-a. “Prenošenje osnivačkih prava nad općim bolnicama nije politička odluka, to je alat kojim se želi urediti sustav koji uistinu treba urediti”, rekao je Herman, pritom kritizirajući gradske vlasti koje su se protivile tom prijedlogu. Dodao je i kako je u tri godine iz državnog proračuna u Kliničku bolnicu Sveti Duh u Zagrebu uloženo 27 milijuna eura za saniranje dugova.
Loša situacija
U svojim istupima Herman je više puta isticao važnost usklađenog djelovanja gradske i državne vlasti. Tvrdio je da je mnogo projekata obnove zdravstvenih objekata u Zagrebu rezultat dobre suradnje s Vladom, što je, po njegovu mišljenju, dodatni argument za to da HDZ preuzme upravljanje Zagrebom, do čega na kraju nije došlo. “Uz suradnju s Vladom, moguće je ubrzati sve važne projekte, od izgradnje do opremanja zdravstvenih ustanova. Ta sinergija osigurava sigurnost i zdravlje građana Zagreba”, poručio je. Na sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku u studenome 2024. Herman je posebno istaknuo podatke o financijskim ulaganjima: “Od 2016. do 2024. godine u zdravstveni sustav uloženo je više od 2,4 milijarde eura, a kroz obnovu od potresa dodatnih milijardu eura.”
Nije tajna da HDZ-ovi kadrovi već drže većinu zdravstvenih ustanova te da se bez “blagoslova” iz HDZ-a gotovo i ne može dobiti posao u tom javnom sektoru. Više puta izvještavali smo o HDZ-ovu kadroviranju u Zavodu za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, kojem je na čelo ponovno izabran HDZ-ovac Tomislav Jukić. Medicinsko osoblje zamjera mu namještanje natječaja, a liječnici su mu na početku godine otišli masovno na bolovanja iz revolta zbog promjene radnog vremena.
Prema podacima Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), čak 60 posto ravnatelja općih bolnica članovi su HDZ-a, dok su mnogi drugi bliski toj stranci. HUBOL je te brojke iznio u kontekstu podrške čakovečkim liječnicima koji su javno ukazivali na lošu situaciju u sustavu te istaknuli problem političkog kadroviranja u zdravstvu. Slične podatke ranije je objavio i portal Index.hr, koji je analizirao političku pripadnost 28 ravnatelja bolnica i utvrdio da je njih 18 aktivno u HDZ-u, dok još tri osobe nisu formalni članovi stranke, ali imaju bliske odnose s njom. Tako ukupno 75 posto ravnatelja na čelnim pozicijama u bolnicama ima izravne ili neizravne veze s HDZ-om.
Zdravstvena četa
Jedan od najpoznatijih primjera ravnatelj je KBC-a Rijeka Alen Ružić, koji je kao ponosni član HDZ-a na ovim izborima izgubio u drugom krugu u borbi za primorsko-goranskog župana. HDZ-ova zdravstvena četa je poduža: Marijo Bekić (Opća bolnica Dubrovnik), Anto Blažanović (NMB Vukovar), Dinko Blažević (Opća bolnica Virovitica), Sandra Čubelić (Opća bolnica Gospić), Željko Čulina (Opća bolnica Zadar), Mato Devčić (Opća bolnica “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica), Krešimir Dolić (KBC Split), Sanela Grbaš Bratković (Opća bolnica “Dr. Anđelko Višić” Bjelovar), Nikola Hren (Županijska bolnica Čakovec), Josip Kolodziej (Opća bolnica Nova Gradiška), Ivica Lukšić (KB Dubrava – Zagreb), Damir Poljak (Opća bolnica Varaždin), Josip Samardžić (Opća bolnica “Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod), Mario Starešinić (KB Merkur – Zagreb), Krunoslav Šego (KBC Osijek), Branko Šestan (Klinika za ortopediju Lovran), Krunoslav Šporčić (Opća županijska bolnica Vinkovci), Ivan Vukoja (Opća županijska bolnica Požega).
HUBOL već dulje vrijeme upozorava da ovakav sustav imenovanja ravnatelja, u kojem stranačka iskaznica često ima veću težinu od stručnosti i iskustva, ozbiljno narušava profesionalne standarde u zdravstvu. Udruga tvrdi da se liječnici često suočavaju s pritiscima i političkim kalkulacijama te da takvo kadroviranje demotivira stručne ljude i ugrožava kvalitetu upravljanja bolnicama. Niz medijskih otkrića u posljednjim godinama pokazao je da su neki od tih ravnatelja bili uključeni u sumnjive natječaje, netransparentne obnove bolnica ili pogodovanja određenim tvrtkama, često onima koje financijski podupiru HDZ. Iako stranka odbacuje optužbe o sistemskom kadroviranju, činjenica da većina čelnih ljudi u javnom zdravstvenom sustavu dolazi iz jedne političke opcije otvara ozbiljna pitanja o neovisnosti i depolitizaciji zdravstva.
Zanimljivo je da se Herman potpuno uklapa u taj narativ. Naime, za njega, kako se zaključuje, zdravstvo nije samo jedno od poglavlja političkog programa, nego temelj političkog identiteta. Njegovo pozicioniranje u kampanji bilo je jasno usmjereno na birače koji zdravstvo smatraju ključnim javnim dobrom. Herman je već bio u središtu pozornosti javnosti – ne samo zbog političke bliskosti s Plenkovićem nego i zbog slučaja njegove majke Vinke Luetić Herman, koja je 2020. pravomoćno osuđena zbog sudjelovanja u aferi Rubala. Iako je trebala u zatvor, više je puta odgađala kaznu, da bi joj je Ivan Turudić, tada sudac Visokog kaznenog suda, u siječnju ove godine preinačio u uvjetnu.