Hrvatski proizvođači jabuka suočeni su s drastičnim padom prinosa za nadolazeću sezonu 2025./2026., što ozbiljno ugrožava budućnost domaćeg voćarstva. Prema procjenama Svjetske udruge proizvođača jabuka i krušaka (WAPA), koje su predstavljene na konferenciji Prognosfruit održanoj 7. kolovoza 2025. u Angersu u Francuskoj, predviđa se da će berba jabuka u Hrvatskoj ove godine iznositi tek oko 48.000 tona. To predstavlja značajan pad od 27% u odnosu na prošlogodišnjih 66.000 tona, te je ujedno 23,5% manje od trogodišnjeg prosjeka.
U isto vrijeme, ukupna proizvodnja jabuka u Europskoj uniji pokazuje relativnu stabilnost, s predviđenih 10,45 milijuna tona, što je tek neznatno smanjenje od 0,1% u odnosu na prethodnu godinu. Ova disproporcija dodatno ističe specifične izazove s kojima se suočava hrvatski sektor voćarstva. Značajan dio smanjenog prinosa u Hrvatskoj očekuje se da će biti namijenjen industrijskoj preradi, dok se procjenjuje da će svega 30.000 do 35.000 tona biti prikladno za dugotrajno skladištenje.
Glavni razlozi drastičnog pada prinosa
Glavni razlozi za ovako drastičan pad prinosa primarno se pripisuju nepovoljnim vremenskim uvjetima koji su zahvatili Hrvatsku tijekom ove sezone. Proljetni mraz, razarajuća suša te iznimno visoke temperature ostavili su vidljiv trag na voćnjacima diljem zemlje, uključujući područja poput Erduta i Vođinaca. Voćari, poput Stjepana Zorića, potpredsjednika Hrvatske voćarske zajednice, i Ivana Križanca iz Vođinaca, izvještavaju o padu prinosa na svojim voćnjacima i do 40%. Nikola Ivanov, voćar iz Vukovara, također je jedan od pogođenih.
Očekivanja cijena i dugoročni izazovi
Unatoč smanjenom prinosu, proizvođači se nadaju boljim otkupnim cijenama. Predviđa se da će otkupna cijena prvorazrednih jabuka na ulazu u skladište iznositi približno 0,80 eura po kilogramu. Međutim, očekuje se da će maloprodajne cijene jabuka za krajnje potrošače u Hrvatskoj porasti, potencijalno dosežući između 2,00 i 2,30 eura po kilogramu, ovisno o sorti i kvaliteti. Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, Branimir Markota, naglasio je kako, uz klimatske uvjete, domaće voćarstvo i dalje opterećuju visoki troškovi proizvodnje, nedostatak radne snage te općeniti utjecaji klimatskih promjena, što sve zajedno prijeti dugoročnoj održivosti voćarske proizvodnje u zemlji.