Koalicija nositelja prava u Hrvatskoj izdala je 31. srpnja 2025. zajedničku izjavu, izražavajući otvoreno nezadovoljstvo predloženom regulativom o primjeni umjetne inteligencije (AI) u glazbenoj industriji. Ova koalicija, koja okuplja brojne europske i globalne autore, izvođače, izdavače i producente, naglašava ozbiljne bojazni u vezi s utjecajem umjetne inteligencije na autorska prava. Oni ističu da konačni dokumenti implementacijskog paketa Akta o umjetnoj inteligenciji – uključujući Kodeks prakse za AI opće namjene (GPAI), Smjernice za GPAI te Predložak za objavu dovoljno detaljnog sažetka podataka korištenih za obuku modela – nisu uspjeli riješiti ključne probleme koje su njihovi sektori te milijuni europskih stvaratelja i poduzeća kontinuirano isticali. Nositelji prava smatraju da dobiveni ishod nije postigao uravnotežen kompromis, već je propuštena prilika da se osigura značajna zaštita prava intelektualnog vlasništva u eri generativne umjetne inteligencije (GenAI). Koalicija podsjeća Europsku komisiju da su članci 53(1)(c) i 53(1)(d) EU Akta o umjetnoj inteligenciji, zajedno s pripadajućim odredbama, bili posebno osmišljeni kako bi “olakšali nositeljima autorskih i srodnih prava ostvarivanje i zaštitu njihovih prava prema pravu Unije”. To je zamišljeno kao odgovor na kontinuiranu, masovnu i nereguliranu upotrebu njihovih djela od strane pružatelja GenAI modela. Međutim, u izjavi se jasno navodi da su njihove povratne informacije uglavnom zanemarene. Prema mišljenju koalicije, takav pristup protivi se izvornim ciljevima Akta o umjetnoj inteligenciji i isključivo ide u korist pružateljima GenAI modela koji nastavljaju kršiti autorska i srodna prava. S obzirom na navedeno, nositelji prava upućuju apel i Europskom parlamentu te državama članicama da preispitaju i ospore ovaj nezadovoljavajući implementacijski proces. Upozoravaju da će takav pristup dodatno oslabiti poziciju kreativnih i kulturnih sektora diljem Europe te neće uspjeti riješiti aktualna kršenja prava unutar EU-a. Ovi sektori, podsjećaju, značajno pridonose europskom gospodarstvu, generirajući gotovo 7% BDP-a Europske unije i zapošljavajući blizu 17 milijuna stručnjaka, čime njihov doprinos nadmašuje onaj farmaceutske, automobilske ili visokotehnološke industrije.