Hrvatska je u lipnju 2025. godine zabilježila značajan pad neto proizvodnje električne energije, priopćilo je hrvatsko statističko tijelo. Ukupna proizvodnja iznosila je 905 gigavat sati (GWh), što predstavlja smanjenje od 7,7% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Ova lipanjska brojka je, također, niža od 981 GWh proizvedenih u svibnju 2025., što upućuje na kontinuirani trend smanjenja energetske produkcije. Službeni podaci objavljeni su u ponedjeljak, 18. kolovoza 2025. godine.
Premda izvješće ne navodi specifične razloge za uočeni pad proizvodnje u lipnju, ono detaljno raščlanjuje doprinose različitih energetskih izvora. Hidroelektrane su i dalje bile dominantan izvor, s proizvedenih 370 GWh. Termoelektrane (TE) i kogeneracijske elektrane (CHP) koje koriste fosilna goriva proizvele su 74 GWh, dok su postrojenja na obnovljive izvore goriva generirala 73 GWh. Značajan doprinos dale su i vjetroelektrane s 212 GWh te solarne elektrane sa 176 GWh.
Osim smanjenja domaće proizvodnje, zabilježene su i promjene u trgovini električnom energijom. Uvoz električne energije u lipnju 2025. godine smanjio se na 1.267 GWh, u usporedbi s 1.362 GWh uvezenih u lipnju 2024. Istodobno, izvoz je pao na 578 GWh, što predstavlja značajno smanjenje u odnosu na 773 GWh izvezene u istom razdoblju prošle godine. Promatrajući mjesečnu usporedbu, uvoz električne energije u lipnju porastao je za 4,7% u odnosu na svibanj, dok je izvoz bio niži za 19,8%.