Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) upozorila je u ponedjeljak kako najava ograničavanja dvojnog rada liječnika neće skratiti liste čekanja niti poboljšati funkcioniranje zdravstvenog sustava, već dodatno otežati dostupnost zdravstvene skrbi građanima.
Prema prijedlogu novog pravilnika o dopunskom radu liječnika, koje bi Ministarstvo zdravstva trebalo uputiti u e-Savjetovanje, uvode se stroža mjerila za paralelan rad u javnom i privatnom sektoru, među kojima dominira dužina liste čekanja u matičnoj ustanovi, pa se dopusnica neće moći dobiti ako je čekanje na pregled dulje od 150 dana.
“Mnogi pacijenti koji se nalaze na bolničkoj listi odlučuju se za pregled ili pretragu u privatnom sektoru. Ograničavanjem dvojnog rada stvara se kontraefekt – dulje liste čekanja i manja dostupnost dijagnostike i terapije. Paradoksalno, pravilnik koji navodno želi skratiti liste čekanja, će ih produljiti”, priopćili su iz HUBOL-a.
Smatraju da su pojedini elementi novog prijedloga pravilnika koji regulira dvojni rad liječnika, koji najavljuje Ministarstvo zdravstva, upitne zakonitosti.
“Uvjetovanje izdavanja dopusnice za dvojni rad u privatnom sektoru time da liječnik mora potpisati suglasnost za tjedni rad u trajanju duljem od zakonski dozvoljenih 48 sati u koliziji je sa Zakonom o radu, ali i s pravnom stečevinom Europske unije”, istaknuli su.
Naveli su i kako je duži rad moguć isključivo ako radnik na to izričito i dobrovoljno pristane, bez ikakvog izravnog ili neizravnog pritiska, te da radnik ne smije trpjeti nikakve posljedice ako ne pristane.
“Uvjetovanje dopusnice davanjem ove suglasnosti pretvara načelno dobrovoljni pristanak u prisilu i narušava temeljno pravo radnika na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, kao i pravo na slobodan izbor radnih uvjeta”, upozorili su.
Predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit istaknula je kako je koncept “prosječnog izvršenja” kao kriterija za odobravanje dopusnice, neprovediv i podložan arbitrarnim tumačenjima jer u našem zdravstvenom sustavu ne postoje jasno definirani i obvezujući Vremensko-kadrovski normativi (VKN).
Uzimanje broja odrađenih postupaka kao mjerila za prosječno izvršenje liječnika ne može biti odgovarajuća mjera, poručila je, jer broj odrađenih postupaka ovisi o organizaciji i rasporedu rada.
“Pokušaj da se izdavanje dopusnice uvjetuje duljinom liste čekanja u potpunosti promašuje stvarne uzroke problema. Liječnici ne upravljaju listama čekanja – za organizaciju rada i dostupnost termina odgovorni su ravnatelji i Ministarstvo zdravstva”, poručila je Šmit.
Ustvrdila je kako kažnjavanje liječnika nije reforma, već prebacivanje odgovornosti s ravnatelja na liječnike.
HUBOL predlaže sustavna rješenja za skraćivanje listi: uvođenje nacionalnih lista za sve postupke kod kojih se čeka dulje od 60 dana, uvođenje jasnih i obvezujućih VKN-a te kontrolu provođenja postojećeg Pravilnika iz 2016. godine koji sadrži potrebne alate za regulaciju dvojnog rada.