Hrvatska, pokreni se! Bila bi to poruka, ili možda bolje rečeno vapaj, iz HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU. Naime, brojke koje su iznijeli prilično su zabrinjavajuće jer pokazuju nisku razinu korištenja sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027., kolokvijalno poznatijeg kao europski proračun. Hrvatska je ušla u drugu polovinu provedbenog razdoblja, koje traje do 31. prosinca 2029., a do sada je realizirala tek 5,7 posto ukupne alokacije. Lošija od nas po ovim brojkama je jedino Španjolska. Usporedbe radi, u ovom trenutku Češka je na 19 posto, Rumunjska na 15 posto, Poljska na 12 posto, a Mađarska na 10 posto iskorištenosti.
Izgubljene prilike
“Apeliramo na to da se provede preusmjeravanje sredstava na projekte koji su spremni i brzo provedivi u privatnom sektoru jer interes je bio velik, a projekti su spremni i važni. Ako se vidi da neki javni projekti neće biti ostvarivi na vrijeme, moramo otvoriti dijalog, biti brzi, efikasni i prebaciti sredstva u projekte koji su spremni za realizaciju. Svako daljnje čekanje znači izgubljene prilike za gospodarstvo, radna mjesta i održivi razvoj”, poručuje Irena Weber, glavna direktorica HUP-a koja je i pojasnila zašto je Hrvatska na tako niskim brojkama.
“Kalendar najave natječaja poduzetnicima je bitan kako bi se znali pripremiti, a taj dio ne funkcionira dobro. Osim toga, natječaji su se odgađali, a onda se dogodi to da su svi odjednom pa nema dovoljno vremena da se poduzetnici pripreme. Kod institucija također nastaje gužva da sve provedu u razumnom roku. To dovodi do toga da kada natječaji završe, narednih godina ih neće biti, odnosno neće biti prilika”, rekla. Dodaje da “imamo još četiri i pol godine da povučemo sredstva, iskoristit će se to, ali zabrinutost je dinamika jer se sve radi u posljednji tren što kasnije stvara probleme”.
Kada je pak riječ o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) ostaje još godina dana do kraja roka za postizanje pokazatelja. “Trenutačno 64 posto pokazatelja nije ispunjeno. Hrvatska bilježi tek 22 posto ostvarenja pokazatelja kod investicija čime se pokazuje hitnost preusmjeravanja sredstava prema projektima s većom razinom spremnosti izvedivosti”, poručuje predsjednica te granske udruge Natalia Zielinska. “Skrenula bih tu pozornost na projekte kulturnog i kreativnog sektora. Tu postoje stotine prijava koje zadovoljavaju uvjete, ali nisu ugovoreni zbog ograničene alokacije. Imamo i natječaje za tranziciju, energetski i resursno učinkovito gospodarstvo gdje broj projekata prelazi dostupnu alokaciju i tu imamo još prilika za preusmjeravanje, a tu su i ciljana znanstvena istraživanja”, rekla Zielinska.
Tko je zapravo kriv u cijeloj priči? “Ne možemo ukazati na jednog dionika. Sustav EU fondova je vrlo kompleksan, ima više ministarstava i posredničkih tijela koji su u cijelom procesu. Komunikacija s institucijama je dobra, ali nedostaje univerzalna odluka na razini države da se sve to ubrza”, kaže.
Ulaganje u inovacije
Ana Fresl, dopredsjednica HUP-Udruge profesionalaca za fondove EU-a, daje neke smjernice. “Sljedeće razdoblje treba se bolje isplanirati. Voljeli bismo da se program koristi devet godina, a ne četiri ili pet kako bi pritisak bio manji. Nužno je uspostaviti jasan i redovit kalendar objave poziva, držati se rokova termina objave poziva i rokova završetka evaluacije projektnih prijedloga i ugovaranja projekata. Osim toga, treba se smanjiti i administrativno opterećenje”, kaže Fresl.
Za kraj je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić rekao kuda bi ulaganja trebala biti usmjerena. “Ulaganja u inovacije su bitna ako zemlja želi podignuti svoju razinu produktivnosti. Istraživanja pokazuju da jedan uloženi euro u istraživanja i razvoj donosi ekonomiji od osam do 11 eura. Ulagati bi se trebalo i u modernu i otpornu elektroenergetsku infrastrukturu. Hrvatska mora treba biti svjesna da u sljedećih pet godina ističe rok upotrebljivosti oko 50 posto elektroenergetske mreže, što znači da mora hitno raditi na jačanju tog sustava i ulagati u nove kapacitete”, rekao je Stojić.